Belgija podržava evropsku perspektivu Srbije i drugih zemalja regiona, a ključni uslov je razvoj dobrih odnosa na Balkanu u čemu Srbija ima veliku ulogu, izjavio je ambasador Belgije u Srbiji Leo Daes.

„Svaka zemlja, pre svega na Balkanu, koja želi da se priključi EU unapred zna da mora da prihvati pravno nasledje EU, ne od danas do sutra, ali postepeno, kroz godine. Postoje i dugi tranzicioni periodi, ali ugovor je veoma čvrst“, rekao je on studentima Beogradskog univerziteta koji su posetili Ambasadu u okviru manifestacije EU Dan otvorenih vrata u kojoj učestvuju ambasade zemalja članica Unije u Srbiji.

Daes je istakao da je pravno nasledje EU stvarano šest decenija, ali da je Belgija kao jedan od osnivača veoma ponosna i ne želi da se tekovine EU „razvodnjavaju“ već jačaju.

Kako je naveo, i za EU i za Belgiju ključni aspekt postepenog približavanja je saradnja unutar Balkana, a Srbija kao „vodeća zemlja na Balkanu“ ima odgovornost za veliki broj stvari.

„Svesni smo šta se dogodilo u prošlosti, nedavnoj prošlosti, to je veoma teška prošlost koja se ne može prevazići parčetom papira, nekim potpisom ili malim osmehom, toga smo u potpunosti svesni, ali činjenica je da nepoverenje unutar Balkana vodi do nepoverenja prema Balkanu“, naveo je ambasador Belgije.

Kada je o budućnosti EU reč, Daes je rekao da se Belgija zalaže za bližu saradnju, odnosno još veću integraciju u Uniji, ali da ima i zemalja koje se s time ne slažu, i da je odatle i proistekla sadašnja situacija da se u Velikoj Britaniji na referendumu odlučuje o članstvu u Uniji.

U razgovoru sa studentima naveo je da je „lako kritikovati EU“ zbog propusta, poput isuviše rigidnog sistema azila koji nije ni bio predvidjen za toliki priliv migranata kakav je sada, ali i dodao da se radi na unapredjenju politike.

Belgija-2Studente je zanimalo vidjenje ambasadora o budućnosti Unije, i o mogućim pravcima razvoja poput federalizacije i takozvane Evrope u dve brzine, na šta je ambasador odgovorio da Evropa u dve brzine već postoji u pitanjima kao što su Šengenski prostor slobodnog kretanja i evro, jer su to dve politike kojima su neke članice odlučile da ne pristupe.

Ambasador je izneo mišljenje da ovakav pristup u nekim oblastima nije moguć, a kao primer je naveo spoljnu politiku gde Evropska unija, da bi se izgradila dobar položaj, mora da govori jednim glasom.

Jedan od studenata doveo je u pitanje zahtev EU da se Srbija u potpunosti uskladi sa spoljnom politikom Unije jer smatra da bi to pokvarilo njene odnose s Rusijom, a odgovor ambasadora bio je da se od Srbije ne traži da prekine odnose sa Rusijom, koji podrazumevaju i kulturu, energetiku i trgovinu, nego da osudi ponašanje te zemlje na Krimu.

Studente je zanimala i situacija u Belgiji, posebno odnosi izmedju frankofone Valonije i Flandrije gde se govori holandski, a Daes je rekao da su odnosi „nekada lakši, nekada teži“, ali da je činjenica da postoji manjina koja želi da se zemlja podeli.

Stavovi ove manjine, koja je značajna iako je manjina, moraju se uzeti u obzir, kao što i Srbija mora voditi računa o manjinama na svojoj teritoriji, rekao je ambasador Belgije.

Diskusija se vodila i o statusu Kosova, a ambasador je rekao da je Belgija priznala Kosovo kao nezavisnu državu, a Srbija nije, kao i pet članica EU, a razgovaralo se i o bezbednosnoj situaciji nakon terorističkih napada u Belgiji, o broju belgijskih gradjana u Srbiji, kao i o ulogama zvaničnika Ambasade.

Belgija-3Ambasador je rekao da je Dan otvorenih vrata, koji se organizuje sa Delegacijom EU i EU info centrom, odlična inicijativa koja omogućava da se sa studentima razmene stavovi o EU i njihovim očekivanjima od evropskih integracija.

Ataše za odbranu Žan-Mari Ferber rekao je da Belgija ima samo 17 atašea za odbranu u svetu, najviše u Africi, potom u velikim svetskim centrima – Vašingtonu i Moskvi, dok u Evropi postoji vojni savetnik pri OEBS-u u Beču i kancelarija u Srbiji.

Razlozi za držanje atašea u Srbiji su istorijski, zbog prisustva belgijskih trupa u regionu u misijama nakon raspada bivše Jugoslavije.

Sa studentima su razgovarali i i zamenik šefa misije Steven de Vilde i prvi sekretar za konzularne i administrativne poslove Gi van Glabeke.