Rezultati projekta “Jačanje sistema alternativnih sankcija u Srbiji”, koji Evropska unija finansira sa 2.4 miliona evra, predstavljeni su na završnoj konferenciji koja je održana u Beogradu.

„Siguran sam da je novac koji je Evropska unija uložila u ovaj projekat veoma uspešno upotrebljen“, rekao je Oskar Benedikt, zamenik šefa Delegcije EU u Srbiji i izrazio nadu da će sistem alternativnih sankcija nastaviti da se razvija u Srbiji i nakon završetka projekta.

„Za to je potrebno mnogo više sredstava i ljudi, a EU će svakako nastaviti da pruža podršku Ministarstvu pravde Srbije“, rekao je Benedikt.

image(1)

„Alternativne sankcije u Srbiji su zaživele i ovo je možda mali korak za Upravu za izvršenje krivičnih sankcija i  Ministarstvo pravde, ali je veliki korak za naše građane“, rekao je direktor Uprave  za izvršenje krivičnih sankcija Ministarstva pravde dr Milan Stevović govoreći o značaju primene alternativnih sankcija.

Skupu su prisustvovali predstavnici Uprave za izvršenje krivičnih sankcija Ministarstva pravde, sudije, tužioci, poverenici za alternativne sankcije i mnogi drugi predstavnici pravosudnih institucija.

Tokom aktivnosti projekta u poslednje tri godine ostvareni su značajni rezultati u saradnji sa Upravom za izvršenje krivičnih sankcija Ministarstva pravde Srbije na daljem unapređenju i jačanju sistema alternativnih sankcija koji je u Srbiji u primeni od 2009. godine.

Cilj projekta je jačanje sistema alternativnih sankcija u cilju povećanja korišćenja alternativnih sankcija za prestupnike srednjeg rizika (rad u javnom interesu, uslovna osuda sa zaštitnim nadzorom), uključujući i elektronski nadzor i tužilački oportunitet.

EU je finansirala i nabavku preko 600 narukvica za elektronski nadzor sa pratećom opremom. Realizovana su i četiri pilot projekta koji su bili fokusirani na rad u javnom interesu (umesto prekršajne novčane kazne) u ustanovama socijalne zaštite i primenu revidiranog procesa izvršenja kazne kućnog zatvora. Projekat je, između ostalog, izradio i trening materijale o alternativnim sankcijama za tužioce i sudije.

Kao članica Saveta Evrope i kao zemlja koja je deo pretpristupnog procesa EU, Srbija je preuzela obavezu da razvije čitav niz van-institucionalnih mera i sankcija.

Tokom 2013. godine u Srbiji su realizovane 253 kazne rada u javnom interesu što je 74.888 sati rada u javnom interesu odnosno 9.361 dan rada. Kada bi poslodavac kod koga je izvršavan rad u javnom interesu morao da anagažuje radnu snagu, morao bi da izvdoji 12.730.960 dinara. Prema trajanju, to bi bila zatvorska kazna od 25 godina. S obzirom da je dnevni trošak u zatvoru pet evra, bilo bi potrebno 46.800 evra za osuđena lica.

Do sada je u Srbiji otvoreno 17 kancelarija za alternativne sankcije. Izvršenje sankcija, izrečenih kao alternativa kazni zatvora, u Srbiji obavljaju imenovani poverenici u okviru Odeljenja za tretman i alternativne sankcije pri Upravi za izvršenje zavodskih sankcija Ministarstva pravde. Povereničke kancelarije rade u saradnji i uz aktivno učešće lokalnih samouprava, sudstva, centara za socijalni rad, poverenika i javnih preduzeća.

Projekat Jačanje sistema alternativnih sankcija u Srbiji realizuje konzorcijum koji predvodi nemačka organizacija za tehničku saradnju GIZ (Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH).

Projekat se realizuje od septembra 2011. do novembra 2014.

Video o projektu: www.mreza.rs/tv-network.html