Predsednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo izjavio je 28. avgusta uveče u Berlinu, nakon završetka Samita Zapadnog Balkana, da je zajednički cilj se da zemlje tog regiona pridruže Evropskoj uniji i da je to pravi način da se odbrani dugoročni prosperitet građana i stabilnost Evrope.

Integralni govor predsednika Baroza na konferenciji za novinare:

“Kancelarko Merkel,

Premijeru Rama,

Dobar dan,

Dozvolite mi da započnem izražavajući zahvalnost kancelarki Merkel, ne samo zbog njene inicijative da bude domaćin ovog samita, već i zbog snažne podrške pitanju Zapadnog Balkana i evropske politike koja se tiče ovog regiona.

Naš zajednički cilj je jasan: mi želimo da se zemlje Zapadnog Balkana pridruže Evropskoj uniji. To je u našem zajedničkom političkom, ekonomskom i geostrateškom interesu. To je pravi način da se odbrani dugoročni prosperitet svih građana naše evropske porodice i način da se odbrani evropska stabilnost.

Nova pridruživanja zavise od brzine reformi naših partnera. Ali one će vremenom biti sprovedene. Ne želimo da se to na bilo koji način dovodi u sumnju.

Mi smo bili svedoci toga – a ja sam nedavno posetio Albaniju i imao priliku da se lično uverim, na licu mesta, koliko je građanima važno njihovo stremljenje Evropi.

I smatram da će pažljivo vođen proces, izgrađen na jasnim i čvrstim uslovima pridruživanja, bliskom dijalogu i konkretnoj pomoći, biti ono što će obezbediti da naši prijatelji i partneri urade sve što je neophodno da bi bili spremni za članstvo u EU.

Napredak na ovom evropskom putu je opipljiv i stvaran, kao što je pokazalo prošlogodišnje pridruživanje Hrvatske, ali i skorašnji važni koraci koje su preduzeli Srbija, Albanija i Kosovo.

Komisija sledi i podržava zemlje Zapadnog Balkana na njihovom evropskom putu. Jačanje vladavine prava, pospešivanje regionalne saradnje, unapređenje upravljanja privredom i javnom administracijom su u tom smislu ključni. Naravno, odgovornost za ključne reforme je u njihovim rukama, ona je na samim zemljama – “Prvo osnove!”, kako godinama već govorimo.

Omogućavanje napredak u regionalnoj integraciji i saradnji, na koje smo se usredsredili danas, podjednako je ključni faktor. One nisu luksuz!

Regionalna integracija i saradnja će ubrzati i olakšati proces pridruživanja – u političkom i praktičnom smislu: politički donose stabilnost, a praktično uklanjaju prepreke. One isto tako unapređuju uslove za ekonomski i socijalni razvoj stvaranjem pozitivnog i predvidljivog poslovnog okruženja. To je ono što je važno svim stanovnicima Zapadnog Balkana – a današnja diskusija je pokazala da se to sve više razume.

Danas smo razgovarali o tome kako prevazići još uvek brojne praktične prepreke u regionu izazvane nedostatkom regionalne saradnje. Suviše je “karika koje nedostaju” u putnim, železničkim ili energetskim mrežama.

Stoga je od velike važnosti da zemlje Zapadnog Balkana, uz međunarodnu podršku – a svakako snažnu evropsku podršku – i na način koji je regionalno usaglašen i u skladu sa Evropskom unijom, ubrzaju ulaganja u infrastrukturu.

Za ovo imamo izvesnu količinu novca, iz Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA). Ali se to ne može ostvariti samo uz pomoć grantova, moraju se koristiti i krediti Evropske investicione banke, koja je veoma aktivna u regionu, Evropske banke za obnovu i razvoj, i drugih međunarodnih finansijskih institucija. To je, dakle, veoma konkretan korak za približavanje tih zemalja istovremeno jednih drugima, i Evropskoj uniji.

Pored fizičke infrastrukture, želimo i da povežemo ljude: mlade ljude, kao što su to pomenuli kancelarka Merkel, premijer Rama i drugi, ali i da obučimo ljude, od sudija do tužilaca, policajaca i mnogih drugih. Radimo na mnogim oblastima koje su povezane sa sistemom vladavine pravna.

Drago mi je da je premijer Rama, u svojstvu predsedavajućeg Procesa saradnje Jugoistočne Evrope, rešen da ovaj duh saradnje proširi.

Evropska unija će i dalje imati vodeću ulogu kroz predviđenu finansijsku pomoć. U sklopu naših Instrumenata pretpristupne pomoći (IPA) predviđeno je gotovo 12 milijardi evra pomoći za period od 2014. do 2020. godine. Dakle, ne radi se samo o dobrim namerama, 12 milijardi evra je više od dobrih namera. Dvadeset odsto ovih sredstava biće usmereno isključivo na regionalne projekte.

Što je važnije, sama činjenica da smo održali naše finansijske obaveze na visokom nivou i u vreme finansijske krize u Evropi dobar je pokazatelj posvećenosti Evropske unije i njenih država članica ovom regionu.

I to je poruka koju najviše želim da prenesem ljudima u regionu. Kao što je premijer Rama izjavio tokom sastanka, znam da ljudi iz regiona danas pažljivo prate šta se dešava ovde u Berlinu. I oni žele da znaju ima li stvarnih izgleda za članstvo. A moj odgovor u ime Evropske komisije je da ima. I siguran sam da je današnji sastanak pomogao da se stvori i pojača taj zamajac.

Zahvaljujem vam se na pažnji“.