Globalizacija je otvorila vrata otvaranju novih radnih mesta i rastu, ali ima i veliki kapacitet za remećenje razvoja. Evropska unija oduvek traži načine da iskoristi potencijale globalizacije, a da u isto vreme smanji njene negativne posledice. Evropska komisija 10. maja objavljuje dokument u kom razmatra kako bi EU trebalo da upravlja posledicama globalizacije u budućnosti. Evo što u vezi sa tim radi Evropski parlament.

Koja su nedavna postignuća Parlamenta

EU je najveći akter u globalnoj trgovini i svoj ekonomski uticaj koristi kako bi nametnula visoke standarde za proizvode koji se uvoze i promovisala svoje vrednosti u inostranstvu. U sklopu nedavnih pregovora o CETA-i, zbog pritiska Parlamenta je izmenjen sporazum o rešavanju sporova između investitora i država i zamenjen je transparentnim sudskim postupkom koji osigurava državama nadzor nad odabirom arbitara.

Poslanici se zalažu za mere protiv nelojalne konkurencije izvan EU, na primer kada su zatražili strategiju protiv uvoza jeftinih delova za železnice. Kako bi se zaštitila radna mesta u Evropi, Parlament traži brz dogovor o modernizaciji anti-damping alata. Kao i obično, ovde se radi o ravnoteži, na primer u slučaju Kine.

Kako bi se trgovina mineralima zaštitila od finansiranja sukoba i kršenja ljudskih prava, poslanici su u martu usvojili predlog uredbe prema kojoj se svi uvoznici kalaja, volframa, tantala i zlata iz EU obavezuju da odgovorno provere svoje dobavljače. Osim toga, Parlament je glasao za zabranu trgovine opreme za mučenje i okrutno postupanje prema ljudima izvan EU.

Parlament takođe često podstiče Komisiju da pripremi nova pravila kroz usvajanje nezakonodavnih rezolucija. Primera radi, u aprilu su poslanici zatražili nova pravila prema kojima bi tekstilna industrija trebalo da poštuje prava radnika. Istog meseca su poslanici zatražili jedinstveni plan izdavanja sertifikata za palmino ulje koje se uvozi na tržište kako bi se zaustavila nekontrolisana proizvodnja koja šteti životnoj sredini i šumama.
Poslanici takođe prate kako globalizacija utiče na zapošljavanje, pa u skladu sa tim promovišu inicijative kojima se štite prava radnika. Trenutno se radi na zaštiti ljudi koji rade služeći se rešenjima digitalne ekonomije. Parlament takođe podržava Fond za prilagođavanje globalizaciji koji pomaže radnicima koji su izgubili posao. Na primer, 11. maja će biti odobreno 2,6 miliona evra za pomoć 821 bivšem radniku finske Nokije.

Ovo je samo nekoliko primera o nedavnom radu Parlamenta u kontekstu globalizacije, ali su dobra ilustracija zalaganja poslanika za Evropljane.

Debata o budućnosti evropskih integracija

Komisija će do kraja juna objaviti pet dokumenata kojima želi da podstakne raspravu o budućnosti evropskih integracija. Svaki dokument je posvećen jednoj temi: socijalnoj dimenziji Evrope, globalizaciji, monetarnoj uniji, odbrani i finansijama. Dokumenti sadrže ideje i scenarije o tome šta bi Evropa trebalo da preduzme do 2025, ali ne nude konkretne predloge. Inicijativa  se završava sredinom septembra kada predsednik Komisije Žan-Klod Junker održava svoj godišnji govor o stanju u Uniji.