Srbija pristupa klubu koji ima pravila koja se neće menjati, a u ovom procesu se radi o prilagođavanju srpskog zakonodavstva standardima i vrednostima EU, rekao je Generalni direktor Direktorata Evropske komisije za proširenje Evropske unije Kristijan Danijelson u razgovoru sa studentima i profesorima Fakulteta političkih nauka.

Generalni direktor Direktorata Evropske komisije za proširenje Evropske unije Kristijan Danijelson izjavio je danas da su uslovi za ulazak Srbije u EU veoma jasni i da su rezultat iskustava dosadašnjeg proširenja Unije.

“Pregovarački okvir je jasan i u njemu se govori o pravno obavezujućem dokumentu i punoj normalizaciji odnosa Beograda i Prištine, ali ne i kako do toga doći, rekao je Danijelson u razgovoru sa studentima na Fakultetu političkih nauka sa temom:” Politika proširenja EU i Srbija : sledeći koraci i ključni izazovi”.

Mukoptrpan i neophodan posao

Evropska unija je započela pregovore sa Srbijom sa istom odlučnošću kao i kada je pristupala Švedska ili neka druga zemlja, rekao je ovaj švedski diplomata koji se nalazi u prvoj zvaničnoj poseti Beogradu.
“ Pregovori su mukotrpan, ponekad i previše biriokratizovan, ali neophodan proces i oni će trajati koliko je neophodno i potrebno”.

Danijelson nije hteo da komentariše pismo poslanika Evropskog parlamenta u kome se traži da se kao uslovi u poglavljima 23 i 24 postavi istraga o političkoj pozadini ubistva premijera Zorana Đinđića, ubistva novinara i drugi zločini počinjeni za vreme vladavine Slobodana Miloševića, rekavši samo da je dobio pismo i da će na njega odgovoriti.

„Ne bih to komentarisao. Dobili smo pismo, a generalno odgovaramo na sva pisma koja dobijamo“, rekao je Danijelson novinarima na Fakultetu političkih nauka.

Povodom zahteva šefova četiri najjače poslaničke grupe u EP da se rasvetljavanje političke pozadine ispostavi kao uslov prilikom otvaranja poglavlja 23 (pravosuđe i osnovna prava) u procesu pridruživanja, Danijelson je rekao da Evropska unija posmatra kako funkcioniše vladavina prava na osnovu kriterijuma iz poglavlja 23 i 24.

Pismo, datirano je 21. januara, na dan održavanja prve međuvladine konferencije Srbija-EU, a potpisali su ga poslanici Aron Dežan, (EPP), Marija Elena Kopa (Socijaldemokrati), Jelko Kacin (Liberali) i Marje Kornelisen (Zeleni).

“Srbija pristupa klubu koji ima pravila koja se neće menjati, a u ovom procesu se radi o prilagođavanju srpskog zakonodavstva standardima i vrednostima EU, rekao je on i dodao da će Evropska komisija podjednako insistirati na implementaciji kao i na usvajanju zakona.

“Iskustvo nas uči da se od samog početka treba fokusirati na ključne elemente: vladavinu prava i pravnu državu, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, ljudska prava …

Tokom procesa skrininga treba da se sagleda situacija u Srbiji po svakom od 35 poglavlja, koristeći jedinstveni metod za svako od njih, rekao je on.

Svi su potrebni

Proces skrininga i određivanja polaznih tačaka je zahtevan, ali neophodan, a rezultat će biti preporuka za početka pregovora o svakom poglavlju, rekao je Danijelson.

On je ocenio da je Srbija odlučna da sprovede sveobuhvatni proces tranzicije i zbog koristi u pogledu privrede, dodajući da pristupanje EU nije projekat samo za deo društva, već za društvo u celini i da u njemu moraju da učestvuju svi, uključujući i protivnike.

Brzina kojom se odvija proces zavisi samo od onoga što se dešava u Srbiji, istakao je Danijelson.
“ Posvećenost, usresređenost svih delova društva na cilj ulaska u članstvo EU je ključna, kao što je to bilo i u drugim državama “

Obećanja i uslovi

Učestvujući u razgovoru, prof Slobodan Samardžić je podsetio da je Srbija razgovore sa EU počela pre 13 godina i da se u međuvremenu mnogo toga promenilo.

“ Evropska unija je sada u dubokoj krizi kako ekonomskoj tako i političkoj i organizacionoj. To nije više ona organizacija sa kojom je Srbija svojevremeeno započela pregovore. U međuvremenu je postala drugorazredni igrač na međunarodnoj sceni” rekao je Samardžić.

Samardžić je stavio pod sumlju stvarnu želju Brisela da Srbija postane član Unije a postavio je i pitanje netransparentnih dodatnih uslovljavanja od granica do položaja manjina.

“ Datumi se stalno pomeraju i nema nikakvog čvrstog obećanja, da će Srbija, kada uradi sve što se od nje traži, postati punopravni član “, istakao je Samardžić.

Profesor Bojan Kovačević je primetio da su evrointegracije mahom stvar elita i da širi slojevi ne dele evroentuzijazam svojih lidera. Po njegovim rečima, EU je u “ egzistencijalnoj krizi” jer mnogi slojevi društva više ne vide zajedničku budućnost i naveo primere Grčke i Portugalije, probleme nezaposlenosti, posebno mladih u mnogim zemljama EU.

Odgovarajući na pomenuta pitanja, Danijelson je prihvatio da je Evropa u krizi ali ustvrdio i da je “ceo svet u krizi”.

“ Ne mislim da je kriza EU egzistencijalna. Ona  nije nastala u Uniji već je uneta spolja, ali se Evropa sa njom uhvatila u koštac. Pominjete Grčku i Portugaliju, koje imaju ozbiljne probleme, ali postoje i kontra primeri, kao Litvanija, koja je ostvarila zavidan napredak koji inače ne bi bio moguć da nije u članstvu Unije.”

Danijelson je kategoričan u tvrdnji da Brisel vidi Srbiju kao punopravnu članicu Unije.

“Uveren sam da je EU otvorila pregovore sa čvrstim ubeđenjem da je Srbiji, ukoliko izvrši reforme i prihvati opštevažeća pravila, mesto među drugim zemlajama članicama Evropske unije”.

Razgovoru na FPN , pored studenata , profesora i dekana fakulteta prof Ilije Vujačića, prisutvovao je i ambasador Majkl Devenport, šef Delegacije EU u Srbiji, kao i  predstavnici institucija , civilnog društva i nevladinog sektora.