Аutоrski tеkst ambasadоra Maјkla Davеnpоrta, šеfa Dеlеgaciје ЕU u Srbiјi pоvоdоm 60. gоdišnjicе Rimskоh ugоvоra оbјavljеn u dnеvnоm listu Pоlitika:

Dana 25. marta građani Evropske unije će obeležiti 60 godina od potpisivanja Rimskih ugovora, što je bio prvi korak ka ujedinjenju Evrope. Kao što je potvrdila Nobelova nagrada za mir pre pet godina, proteklih šest decenija su našem kontinentu donele nezapamćen mir, prosperitet i bezbednost. To je u potpunoj suprotnosti sa prvom polovinom 20. veka, kada su dva katastrofalna rata prouzrokovala smrt miliona ljudi i opustošila i podelila kontinent. Zemlje koje su izašle iz rata naročito dobro prepoznaju dobrobiti mira.

Ugovorima iz Rima je stvorena Evropska ekonomska zajednica, koja se potom razvila u Evropsku uniju. Oni su postavili temelje za stvaranje jedinstvenog tržišta robe, radne snage, usluga i kapitala,  i utrli put zajedničkim politikama u oblasti poljoprivrede i transporta. Takođe su dali osnov za Carinsku uniju šest država osnivača. Šezdeseta godišnjica ovih značajnih ugovora je prilika ne samo da ponovo potvrdimo vrednosti i ciljeve na kojima je utemeljen evropski projekat, već i da se podsetimo svega što EU predstavlja u 21. veku. To je važno za građane svih 28 zemalja članica, ali je podjednako važno i za one zemlje, poput Srbije, čiji je strateški cilj članstvo u Evropskoj uniji.

Očigledno je da svet se svet nalazi u vremenu velike neizvesnosti. Globalna ravnoteža moći se izgleda menja. Međunarodni poredak zasnovan na pravilima, u kome EU ima tako važno mesto, sve češće se dovodi u pitanje, a od EU će se tražiti da brani globalni poredak kao sve važnija sila.

EU je druga ekonomija po veličini u svetu. Mi smo najveće jedinstveno tržište na svetu i vodeći strani investitor u brojnim regionima sveta. Istovremeno, EU je na vodećem mestu i kada je reč o stvaranju boljih globalnih pravila. Dobar primer toga je Pariski sporazum o klimatskim promenama, koji uliva nadu da ćemo biti u stanju da suzbijemo efekte globalnog zagrevanja. Značajno je to da je Srbija, kao buduća zemlja članica i ključni partner, potpisnica Pariskog sporazuma i priprema se za njegovu primenu.

S obzirom na to da se nalazimo u krhkom i često neprijateljskom globalnom okruženju, Evropska unija je posvećena većoj angažovanosti, a ne zatvaranju.  Zato ćemo nastaviti da podržavamo i pružamo pomoć Ujedinjenim nacijama –  kroz mirovne misije, diplomatske napore, zagovaranje standarda u ljudskim pravima, rešavanje gladi i borbu protiv kriminala. Ponosni smo što srpski kadrovi daju dragocen doprinos misijama EU, između ostalog u Maliju, Somaliji i Centralnoafričkoj Republici.

EU je takođe posvećena politici proširenja koja obuhvata sve zemlje ovog regiona, uključujući Srbiju. Srbija je blizak i cenjen partner u rešavanju zajedničkih izazova, poput migracije. Oko 65 odsto trgovinske razmene Srbije je sa EU, dok nekih 70 odsto stranih investicija dolazi iz zemalja članica EU. Iako nije opšte prepoznato u Srbiji, Evropska unija zauzima prvo mesto u obimu direktne bespovratne pomoći  koju pruža Srbiji – za naredne četiri godine izdvojićemo oko 1,5 milijardi evra. Zajedno sa Evropskom investicionom bankom, EU je takođe i najveći kreditor koji daje povoljne zajmove, što će postati sve važnije jer Srbija nastoji da modernizuje svoju infrastrukturu u cilju konsolidacije ekonomskih reformi.

Ja napuštam Srbiju za koji dan nakon skoro sedam godina provedenih u vašoj zemlji. Prvo kao britanski a potom i ambasador EU, moj najvažniji prioritet je tokom mog boravka i rada bio da podržim Srbiju na njenom putu ka EU, na kom se upustila u sprovođenje dalekosežnih institucionalnih i ekonomskih reformi i ukorenjivanje vladavine prava. Tokom ovog perioda Delegacija EU je tesno i intenzivno sarađivala sa Vladom Srbije, ali i sa partnerima izvan Vlade, radi postizanja ovih ciljeva. Još mnogo toga predstoji da se uradi, ali je postignut napredak prepoznat otvaranjem pregovaračkih poglavlja.

Nezahvalno je izdvojiti jedno od mnogobrojnih dostignuća, ali sam naročito ponosan na brzinu, obim i viziju podrške koju je EU pružila Srbiji nakon katastrofalnih poplava koje ste doživeli 2014. Srbija je tada dobila finansijsku pomoć kao da je već zemlja članica. Timovi iz 19 zemalja članica EU su brzo došli da pomognu u hitnom saniranju elektrana, škola i domova. Sredstvima EU izgrađeno je ili rekonstruisano hiljadu domova, 80 mostova,  70 škola, vrtića i zdravstvenih ustanova, a podršku je dobilo i 34.000 poljoprivrednika i više od 500 malih privrednika da se oporave i stanu na noge nakon poplava. Bez te podrške Srbiji bi trebalo više vremena da povrati privredni rast. Gledajući unapred, EU podržava Srbiju u povećanju otpornosti i unapređenju zaštite građana od budućih prirodnih katastrofa.