Evropska komisija donela je odluku da pomogne Italiji, Grčkoj, Sloveniji i Hrvatskoj posle štete koju su nanele poplave, zemljotresi i snežne oluje.

Evropski komesar za regionalnu politiku Johanes Han najavio je danas paket pomoći u vrednosti od skoro 47 miliona evra koji je Evropska komisija predložila za Sardiniju (Italija), Kefaloniju (Jonska ostrva, Grčka), Sloveniju i Hrvatsku nakon što je krajem 2013. i početkom 2014. godine ove regione zadesio niz prirodnih katastrofa.

Predložena pomoć od 16,3 miliona evra Italiji usledila nakon ozbiljnih poplava u novembru 2013. godine, dok je 3,7 miliona evra izdvojeno za Grčku kako bi se pokrili troškovi nastali posle zemljotresa i nekoliko naknadnih potresa u Kefaloniji i na Jonskim ostrvima u periodu od januara do marta 2014. I Sloveniju i Hrvatsku pogodile su snežne oluje u januaru i februaru 2014. godine, a dodeljena im je pomoć u vrednosti od 18,4 miliona i 8,6 miliona evra.

Komesar Han, koji je u okviru svojih zaduženja vezanih za Fond potpisao današnji predlog, rekao je da “ova odluka najbolje odslikava prirodu Fonda, a to je solidarnost sa našim državama članicama i susedima u vremenima kada im je teško posle prirodnih katastrofa.

„Evropski fond solidarnosti pomaže da se ove zemlje oporave i povrate stabilnost ugroženu teškim udarcima ekonomskim sektorima kao što su turizam ili uništenjem osnovne infrastrukture. Predložena sredstva omogućiće Italiji, Grčkoj, Sloveniji i Hrvatskoj da se oporave od katastrofa koje su ih zadesile i nadoknade troškove spasavanja u ugroženim područjima”, izjavio je Han.

Dodao je da su “ovi iznosi konkretni i usmereni ka brzom i direktnom ublažavanju štete koja je nastala usled prirodnih katastrofa.

„Uz to, ukupni razvoj ovih regiona pomaže se kroz Evropske strukturne i investicione fondove. Usmeravanjem sredstava na podršku poslovanju, istraživanju i inovaciji, informacionim i komunikacionim tehnologijama i privredi koja koristi nizak procenat ugljenika, ovim regionima se može pomoći da katastrofu pretvore u mogućnost razvoja održivog ekonomskog modela zasnovanog na njihovim domaćim prednostima i osobenostima”, rekao je Han.

Podršku pod okriljem Evropskog fonda solidarnosti mora da odobri i Evropski parlament i Savet. Ako do toga dođe, ona će u velikoj meri pokriti vanredne troškove koje su vlasti imale u ove četiri države članice usled prirodnih katastrofa. Ova pomoć će posebno pomoći obnovu ključne infrastrukture i usluga, podmiriti troškove vanrednih i spasilačkih operacija i pomoći da se pokrije deo troškova obnove u pogođenih regionima.

Ukupna sredstva na raspolaganju Fonda solidarnosti za 2014. godinu iznose 530,604 miliona evra (500 miliona u odnosu na cene iz 2011.). Da bi se u obzir uzelo niže godišnje izdvajanje uvedeno 2014. godine (500 miliona evra plus ono što je preostalo od prethodne godine u odnosu na jednu milijardu evra ranije) i da bi se izbeglo prevremeno pražnjenje Fonda, maksimalno izdvajanje sredstava za određenu prirodnu katastrofu ne sme da pređe dve trećine godišnjih izdvajanja – što je 2014. godine iznosilo 353,736 miliona evra.

Fond solidarnosti Evropske unije (EUSF) osnovan je da bi državama članicama EU i zemljama u procesu pridruživanja pružio finansijsku podršku posle velikih prirodnih katastrofa. Fond je nastao posle teških poplava u Centralnoj Evropi  u leto 2002. godine.

Obnovljena Regulativa o Fondu solidarnosti EU stupila je na snagu 28. juna i pojednostavljuje postojeća pravila tako da pomoć može biti isplaćena brže nego ranije. Korišćenje avansnih plaćanja postaće dostupno državama članicama po prvi put od 2015. godine.