Koja je uloga ekonomskog upravljanja u procesu proširenja?

Ekonomsko upravljanje je postalo jedan od stubova politike proširenja EU koji odražava trendove unutar EU sa ciljem jačanja ekonomske politike u okviru evropskog semestra. Novi pristup je razvijen kako bi se zemljama proširenja[1] pomoglo da osnaže makroekonomsku stabilnost, unaprede rast i ispune ekonomske kriterijume pristupnog procesa.

Šta su programi ekonomskih reformi?

Kao rezultat ovih napora, sve zemlje kandidati i potencijalni kandidati od 2015. podnose godišnje programe ekonomskih reformi. Ovi programi sadrže srednjoročne makroekonomske projekcije (uključujući rast BDP-a, inflaciju, trgovinski bilans i tokove kapitala), budžetske planove za naredne tri godine i program strukturnih reformi. Program strukturnih reformi obuhvata reforme čiji je cilj podsticanje konkurentnosti i poboljšanje uslova za rast i zapošljavanje.

Aktuelno stanje i naredni koraci

U 2016. su sve zemlje podnele drugi godišnji program ekonomskih reformi za period od 2016. do 2018. Ocenu programa su dale Evropska komisija i Evropska centralna banka. Na osnovu ove procene, partneri proširenja i EU su 25. maja na ministarskom sastanku usvojili zajedničke zaključke i pojedinačne smernice za svaku zemlju. Sprovođenje reformi, a naročito preporuka koje su dogovorene u dijalogu sa EU, biće predmet evaluacije naredne godine prilikom podnošenja programa.

Pojedinačne preporuke

Hahn_ERPPolitičke preporuke za Crnu Goru obuhvataju smanjenje javnog deficita i duga, kao i potrebu da se razvoju lokalnih preduzeća pruži dodatna podrška i to kroz razvoj tržišta konsultantskih usluga i kapaciteta banaka da povećaju kreditiranje (konkretno, rešavanjem problema loših kredita). Takođe, postoji snažan konsenzus o tome da treba nastaviti sa otvaranjem železničkog i energetskog tržišta. Imajući u vidu visoku stopu nezaposlenosti u zemlji, Crna Gora je pristala da usvoji mere koje će ljude podstaći da pristupe tržištu rada i razviju veštine koje su potrebne lokalnim preduzećima.

Političke preporuke za Srbiju su usredsređene na smanjenje budžetskog deficita i podsticanje izvora ekonomskog rasta. Dogovoren je i niz horizontalnih reformi poput reforme javne uprave i restrukturiranja preduzeća u državnom vlasništvu, konkretno u kontekstu velikih komunalnih preduzeća. Srbija je takođe pristala i da unapredi razvoj privatnog sektora pojednostavljivanjem propisa, kontrolom parafiskalnih troškova, unapređenjem poreske politike na način koji odgovara preduzećima i primenom akcionog plana za rešavanje problema loših kredita kako bi banke mogle da kreditiraju lokalna preduzeća. Postignut je i dogovor o potrebi za brzom i efikasnom realizacijom javnih investicija. Osim toga, Srbija se obavezala na to da će nezaposlenima pružiti veću podršku i olakšati ponovnu integraciju radnika koji su ostali bez posla nakon restrukturiranja javnog sektora.

Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija je pristala da podigne nivo transparentnosti budžeta, razvije kapacitete za planiranje budžeta i usvoji program za upravljanje javnim finansijama. Dogovoreno je i da treba osigurati bolje određivanje prioriteta u pogledu javnih investicija kao i njihovu brzu i efikasnu realizaciju. Da bi pomogle očuvanje fiskalne stabilnosti, vlasti će razviti strategije za rešavanje problema loših kredita i podstaći korišćenje lokalne valute prilikom finansijskih transakcija. Vlada je pristala da proces usvajanja zakona učini transparentnijim kao i da ojača nezavisnost trgovinskih sudova. Konačno, vlada se obavezala da će dodatno ojačati nacionalnu službu za zapošljavanje i usvojiti mere koje će podstaći ljude da uđu na tržište rada.

Albanija se obavezala da će nastaviti da smanjuje budžetski deficit i jača kapacitete za upravljanje javnim finansijama usvajanjem konkretnih pravila i boljim planiranjem budžeta. Rizici po budžet koji proističu iz javno-privatnih partnerstava će takođe biti predmet procene. Vlasti su se obavezale da nastave sa primenom akcionog plana za rešavanje loših kredita kao i da ulože veće napore kako bi podstakle upotrebu lokalne valute u finansijskom sistemu. Albanija se obavezuje da u potpunosti razdvoji aktivnosti prenosa i distribucije električne energije i gasa, da unapredi registraciju zemljišta, uključujući potpuno osposobljavanje katastarskog sistema, te da uvede elektronske procedure za izdavanje građevinskih dozvola. Albanija se obavezala i na usvajanje mera koje će ljude podstaći da uđu na tržište rada kako bi se problem rada na crno rešio na sveobuhvatan način.

Političke preporuke za Bosnu i Hercegovinu obuhvataju povećanje nivoa javnih ulaganja, ograničavanje potrošnje u javnom sektoru, bolje usmeravanje socijalne pomoći i razvoj kapaciteta za upravljanje javnim dugom. Vlasti su posvećene unapređenju statističkog izveštavanja, razvoju sveobuhvatne strategije za rešavanje loših kredita i jačanju finansijskog sistema. Bosna i Hercegovina je posvećena uspostavljanju zajedničkog ekonomskog prostora u zemlji i ostvarivanju bolje koordinacije između vlade na državnom i vlada na entitetskom nivou. Vlada se obavezala i na usvajanje strategija za transport i energetiku, jačanje službi za zapošljavanje i usvajanje mera koje će ljude podstaći da uđu na tržište rada i razviju veštine koje su potrebne lokalnim preduzećima.

Kosovo se obavezuje da će unaprediti ekonomsko planiranje i napraviti korake ka uspostavljanju nezavisnog mehanizma za reviziju fiskalne politike. Kosovo se obavezuje na smanjivanje fiskalnog deficita i realizaciju javnih investicija, kao i na otklanjanje temeljnih uzroka visokih kamatnih stopa na kredite u bankama. Vlasti su posvećene primeni akcionog plana za smanjenje sive ekonomije, kao i povećanju energetske sigurnosti kroz davanje podsticaja domaćinstvima da povećaju energetsku efikasnost. Osim toga, vlasti se obavezuju na pripremu plana za postepeno povećanje energetskih tarifa kako bi ove tarife odražavale stvarne troškove. Kosovo će uspostaviti akcioni plan za rešavanje problema nezaposlenosti mladih, unaprediti obuku nastavnika, povećati učešće žena na tržištu rada i poboljšati rad službe za zapošljavanje.

Političke preporuke za Tursku uključuju postizanje višeg nivoa domaće štednje, između ostalog smanjenjem budžetskog deficita. Monetarnu politiku, uključujući kamatne stope, treba pooštriti kako bi se smanjila inflacija, dok pravila monetarne politike treba pojednostaviti kako bi se podigao nivo transparentnosti i kredibiliteta inflacionog targetiranja. U oblasti strukturnih reformi, vlasti su posvećene preduzimanju konkretnih koraka za jačanje vladavine prava i pravosuđa sa ciljem obnove poverenja među investitorima, davanja podsticaja istraživanju i razvoju, kao i suzbijanja rada na crno. Vlasti su se obavezale i da će raditi na unapređenju stručnih kvalifikacija radnika.
[1] Zemlje kandidati: Albanija, Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija, Crna Gora, Srbija i Turska; potencijalni kandidati: Bosna i Hercegovina i Kosovo.