Sem Fabrici, šef Delegacije EU U Srbiji u intervjuu za dnevni list Blic, ističe da je za Srbiju najbolja „stolica“ ona za stolom u Briselu gde će sedeti sa ostalim evropskim liderima. Ambasador EU Fabrici takođe govori i o presudi Ratku Mladiću, Kosovu, Rusiji, vladavini prava i slobodi medija.

Intervju prenosimo u celini

Fabrici je na mesto Majkla Danvenporta stigao krajem juna, i kako ističe za naš list, veoma ga ohrabruje dinamika odnosa Srbije i EU.

– Jasna je posvećenost srpskog vođstva pridruživanju EU. Mislim da idemo u pravom smeru i u Briselu takođe vidim odlučnost da se na Srbiju gleda kao na buduću članicu. Predsednik Junker je septembra održao vašan govor, a strategija EU za Zapadni Balkan očekuje se u februaru 2018. Za ovo kratko vreme koje sam ovde poruke i osećanja koja vidim sa obe strane su ohrabrujuće i pozitivne i moj posao je da se takva pozitivna dinamika nastavi.

Nedavno ste izjavili da Srbija mora da “radi više” na usklađivanju svoje spoljne politike sa EU. Znači li to da ne radimo dovoljno?

Srbija kao zemlja kandidat za članstvo ima obavezu da uskladi svoju spoljnu politiku sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU. To je obaveza, i očekuje se da se do momenta priključivanja EU ta politika u postpunosti uskladi. Moja poruka jeste da je Srbija već načinila neke dobre korake, na primer srpske trupe deo su zajedničkih misija EU u Africi. Srbija je takođe odlučila da se pridruži Helbroku, borbenoj grupi EU, koju predvodi Grčka. Tako da, Srbija radi na tome, ali je jasno da proces na kraju dana mora biti upotpunjen, odnosno Srbija mora u potpunosti uskladiti svoju spoljnu politiku sa EU.

Kako to utiče na srpske odnose s Rusijom?

Poruka je tu jasna. Članice EU i one koje žele da postanu članice moraju da postupaju u okviru zajedničke spoljne i bezbednosne politike. Možete razvijati odnose sa nečlanicama EU, Rusijom ili bilo kojom drugom zemljom širom sveta ukoliko poštujete taj zajednički okvir. To je veoma prosto i pošto je Srbija u procesu pridruživanja EU, usklađivanje politike je krajnji cilj, a odnos sa drugim zemljama može da se neguje ukoliko se poštuju postavljeni okviri.

Brajan Hojt Ji nedavno je uzburkao srpsku javnost izjavama oko sedenja na dve stolice. Srpski ministar odbrane je to shvatio kao pretnju, a predsednik kao pritisak. Kako vi gledate na to?

Moja politika jeste da ne dajem komentare na komentare. Diplomatskim jezikom, rekli bismo da se ne nalazimo u igri u kojoj nema gubitnika. Da pojasnimo, kada odlučite da se pridružite EU, pridružujete se EU vrednostima i interesima, ne pridružujete se EU protiv nekog drugog. Pridružujete se EU da biste bili deo Evrope koja promoviše vrednosti i interese, sigurnost, prosperitet i demokratiju ‘ u međunarodnom poretku zasnovanom na pravilima. Tako ja vidim budućnost Srbije i ako baš želite da to izrazite kroz “stolice” – ja vidim Srbiju kako sedi na „stolici“ za EU stolom sa ostalim evropskim liderima i zajedno radimo svaki dan na promociji EU vrednosti i interesa.

Kad smo kod Rusije, kako gledate na Humanitarni centar u Nišu koji želi diplomatski imunitet?

Mi to vidimo iz drugog ugla. Znate da je Srbija deo EU mehanizma civilne zaštite, koji je veoma važan kada je reč o zajedničkom delovanju protiv prirodnih nepogoda i katastrofa koje ljudi izazivaju. Srbiju su 2014. pogodile strašne poplave, i tada je EU aktivirala taj mehanizam, koji se pokazao veoma korisnim u pružanju pomoći građanima Srbije. Dakle, kada me pitate za humanitarni centar u Nišu, za nas je bitno da je taj centar kompatibilan sa odnosima Srbije i EU, ondosno sa mehanizmom civilne zaštite. Srpske vlasti su nekoliko puta jasno istakle da centar neće imati vojnu ulogu, niti će biti mehanizam za nekakvu regionalnu koordinaciju i mi smo to u potpunosti primili k znanju.

Srbija je vojno neutralna. Znači li to da možemo vojno sarađivati i sa NATO i sa Rusijom?

U vezi sa odnosima s Rusijom, kao i u vezi odnosa sa svim trećim zemljama, zajednička spoljna politika EU dozvoljava zemljama članicama da razvijaju svoje odnose, poštujući zajednički okvir. Srpske vlasti stalno ponavljaju svoju posvećenost evropskom putu i mi očekujemo konstatnost u tom delovanju. Srbija će isto tako morati da se 100 posto prilagodi tome. Što se NATO tiče, prošle nedelje predsednik je bio u važnoj poseti sedištu pakta i tu vidimo pozitivan razvoj odnosa.

Iz Brisela stižu glasine da će EU oformiti svoju vojsku?

EU je počela sa čelikom i ugljem pedesetih godina. Spojili smo dva važna elementa, a onda nastavili sa zajedničkom poljoprivrednom politikom, spolnjom politikom… zatim smo stvorili zajedničku valutu, Šengen, jedinstveno tržište… Evropa je uvek radila na tome da spaja suvrenitete svojih članica zarad zajedničkog dobra. Neizbežno je da obratimo pažnju na promene scenarija i nove pretnje. Prirodno je da EU gleda na odbranu i sigurnost kao oblasti na kojima treba raditi. Nije to novo. To je ideja koja se rodila u prošlosti. Ali godine su donele razna dešavanja – migracije, teror, sajber-napada… i brojne ozbiljne brige pogurale su EU da se ponovo pozabavi elementima odbrane. Viskoka predstavnica Mogerini je 2016 objavila Globalnu strategiju EU u kojoj se poziva na tešnju saradnju. Samo godimnu dana kasnije ozbiljni koraci su napravljeni u pravcu poboljšanja saradnje u bezbednosti i odbrani, uključujući i bližu saradnju sa NATO.  Ideja je da ujedinimo kapacitete članica EU. Nije to vojska, već ujedinjenje sposobnosti i kapaciteta članica. Želimo zajednički odbrambeni fond i kreiranje snažije saradnje. Kada pristupi EU, i Srbija će takođe biti deo tog sistema.

Normalizacija odnosa Beograda i Prištine jedno je od glavnih uslova EU. Šta mislite o Vučićevom pozivu na unutrašnji dijalog?

Ta inicijativa je veoma važna jer krucijalni problemi države i njene budućnosti moraju da se debatuju među narodom. Rano je da pričamo o ishodu. Sa gledišta EU, vrednujemo je pozitivno i sa velikom pažnjom očekujemo ishod dijaloga. Ovaj dijalog je unutrašnja stvar. Nije na nama da se mešamo u unutrašnji dijalog u Srbiji, to je prilika da građani međusobno razgovaraju, da se njihov glas čuje i da izađe sa predlozima. EU je tu da pomogne Beograda i Prištine.

Kada govorimo o normalizaciji odnosa, kakav je vaš stav po pitanju kašnjenja formiranja ZSO?

Postoji znatan broj stvari na koje su se Beograd i Priština obavezali i mi stalno urgiramo na obe strane da brže i lakše sprovedu u delo obazujuće dogovore koje su napravili u dijalogu pod pokroviteljstvom EU.  To ohrabrenje odnosi se i na brže delovanje kada su u pitanju ZSO jer, nažalost, vidimo ozbiljna odlaganja u implementaciji toga. Voleli bismo da na ovom planu vidimo konkretnije, vidljivije, brže i efikasnije rezultate uskoro, pred novu fazu pregovora.

Da li je dobar potez što se ipak ne izlazi na opšte izbore?

Nije moje da komentarišem izbore  Stabilna vlada se uvek preferira. Tu su brojne reforme i drago mi je da će vlada nastaviti da radi.

Kako vidite odnose u reginu gde neretno dolazi do novih tenzija?

Istina je da region ima teške momente u istorji, kada su tenzije prerastale u nasilje, i moramo da budemo sigurni da se ta vremena neće vratiti. Ali, poprilično sam pozitivan u stavu da do toga neće doći. Ako pogledate EU, ona je bazirana na pomirenju nekada tradicionalnih neprijatelja, ali je pronađen način da se prošlost prevaziđe i gleda u budućnost. To je najveći uspeh EU. Naš moto je jedinstvo i različitost, odnosno kako da uklopimo različitosti članica i stvorimo jednakost. Mislim da je to evropska perspektiva Zapadnog Balkana – da se prevaziđe nasleđe prošlosti i gleda u budućnost. Treba se bolje nositi sa emocijama i promovisati dijalog u regionu. Neophodno je naći model koji će doneti prednosti svim stranama. EU je spremna da pomogne i asistrira kada god je to neophodno.

Hoće li presuda Ratku Mladiću doprineti pomirenju?

Već sam rekao, kao i portparolka komisije, da ne komentarišemo na pojedinačne presude, ali u potpunosti podržavamo i poštujemo rad međunarodnog suda u Hagu. Ohrabrujemo Srbiju i ostale države da takođe podrže rad suda u budućnosti. Jeste da se mandat završava u decembru, ali biće mehanizmi koji će u budućnosti nastaviti da rade. Mislim da treba da gledamo u budućnost i radimo na pomirenju, regionalnoj saradnji, dobrim odnosima između komšija. Naravno da moramo da odamo počast žrtvama tragičnih događaja iz istorije.

Kako biste ocenili vladavinu prava i slobodu medija, za koje Srbija prima najveće kritike?

Normalizacija odnosa sa Prištinom i poboljšanje vladavine prava su dva najvažnija poglavlja, u kojima Srbija treba da napravi najveći napredak. Vladavina prava je jedan od ključnih elemenata same EU. Poglavlja 23 i 24 sadrže veliki broj reformi koje su potrebne kako bi se stvorilo demokratsko, slobodnije društvo. Srbija je kroz brojne inicijative usvojila akcioni plan po kome sudstvo treba da učinimo nezavisnim i efikasnim. Za to je potrebna i reforma ustava. Koliko pre neki dan bio sam sa ministrom pravde u Plati pravde Srbije, i sa njom sam razgovarao o tome da sudije, advokati i građani moraju da imaju adekvatno mesto na kome će se pravda brzo i efikasno ispunjavati. Moram da napomenem da se pod vladavinom prava smatra i oblast borbe protiv korpucije, saradnje sa Međunarodnim sudom u Hagu, kao i slobodom medija. Dakle, to poglavlje je veoma široko, a izveštaj o napretku Srbije u ovim poljima očekujemo u aprilu 2018. Što se tiče slobode medije, EU ovu oblast smatra fundamentalnim pravom koje mora biti omogućeno i poštovano. Pohvalno je što su predstavnici medija započeli dijalog sa premijerkom. Što se nas tiče, upravo je završena misija nezavisnog stručnjaka koji je sredinom meseca boravio u Beogradu, čiji je zadatak bio da utvrdi stanje na medijskoj sceni, uoči sve probleme oko slobode medija, nakon čega će sastaviti izveštaj i preporuku o tome šta bi EU i Srbija mogli da urade kako bi se pomogao napredak u toj oblasti, i učinilo da sloboda medija postane suštinski lement srpskog društva.

Tu ste već nekoliko meseci, kako vam se dopada u Srbiji, neki  prvi utisci…?

Iz profesionalnog ugla, ovo je veoma interesantan period za mene, veoma dinamičan. Lično, ovo je veoma živ grad, ljudi su veoma topli i prijateljski nastrojeni, mnogo njih govori engleski, pa čak i italijanski, ali je jedan od ciljeva koji sam sebi zacrtao taj da ja naučim malo srpskog.

Najveći partner Srbije

Srbija je posvećena izgradnji demokratskog društva, boljoj ekonomiji, konkurentnijoj poljoprivredi, infrastrukturi… U poslednjih 15 godina EU je donirala 3 milijarde evra Srbiji, iliti 200 miliona godišnje. Što se tiče projekata u Šapcu i Novom Sadu, Žeželjev most je od posebne infrastrukturne važnosti jer je deo šire transportne modernizacije koja povezuje Srbiju sa evropskom mrežom. On je i deo Koridora 10 koji povezuje Salzburg i Solun, odnosno sever i jug. To je samo jedan od projekata koje finansiramo, a dali smo 26 miliona za konstrukciju mosta i pristupne puteve. Šabac je dobio postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda tako da zahvaljujući toj investiciji od 10 miliona evra stanovnci Šapca i okolnih mesta imaju bolji kvalitet vode. Finansiramo slične projekte u mnogim drugim gradovima kao što su Subotica, Leskovac… koji pomažu ne samo Srbiji da imaju bolji kvalitet života, vode, vazduha već i da dostigne standarde EU. Kad smo kod brojki, pored pomenutih donacija EU, Evropska investiciona banka u zajam je dala 4,6 milijarde evra Srbiji, posebno za infrastrukturne i transportne projekte. Ako pogledate brojke, koliko smo donirali i koliko pozajmili, to EU čini daleko najvećim donorom i finansijskim partnerom Srbije. Uz to, 71 odsto stranih direktnih investicija u Srbiji dolaze iz kompanija EU koje zapošljavaju gotovo 200.000 građana Srbije i čine Srbiju atraktivnom destinacijom za buduće investitore. Prema poslednjim ciframa, 16,1 milijarda evra investirano je od strane evropskih kompanija u poslednjih 15ak godina. Oko 70% srpskog izvoza ide na tržište EU i to je efekat Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Srbije i EU. Ako saberete sve te brojke: subvencije, pozajmice i investicije vidite koliko EU i investitori ulažu u ovu zemlju.