Beč, 27. avgust 2015.

Predsednici vlada i ministri, vaše ekselencije,

Direktore Kopač,

Veliko mi je zadovoljstvo da govorim na ovom značajnom događaju kojim se obeležava desetogodišnjica Energetske zajednice.

Samo pogled na ljude koji su ovde danas je dovoljan da vidimo kako se ova organizacija u proteklih deset godina proširila, razvila i prilagodila ne bi li prevazišla nove energetske izazove koji su pred nama.

Prethodna dostignuća

Energetska zajednica je uspostavljena pre deset godina kako bi se ostvarila bolja saradnja i integracija energetskih tržišta između država na Balkanu kao i balkanskih država sa njihovim susedima iz EU.

Energetska zajednica je vremenom iz regionalnog pretpristupnog intsrumenta prerasla u eminentni instrument koji je osigurao snabdevanje energentima što je našu saradnju u oblasti energetike odvelo korak dalje.

Zajednica nam je pomogla da unapredimo sigurnu, bezbednu i stabilnu proizvodnju i prenos energije u neposrednom susedstvu EU.

Kao takva, Energetska zajednica igra centralnu ulogu i spoljnoj dimenziji Energetske unije – sveobuhvatne energetske strategije EU za budućnost.

Izazovi i mogućnosti

Geopolitičke promene koje su se odigrale poslednjih godina primorale su Energetsku zajednicu da im se prilagodi. Pristupanjem Bugarske, Rumunije i Hrvatske EU te pristupanjem Moldavije i Ukrajine Energetskoj zajednici, priroda ove organizacije se promenila.

Raznolikost članica Zajednice je dala veći podsticaj saradnji sa državama članicama EU. Ako dopuštate, rekao bih da je Energetska zajednica sazrela.

Iako se skoro sve ugovorne strane* graniče sa EU, među ugovornim stranama, kao i između ugovornih strana i država EU, ima veoma malo interkonektora.

Transponovanjem pravnih tekovina Energetske zajednice dobija se program odnosno strategija. Međutim, strategiji je neophodna infrastruktura kako bi se podstakla tržišna integracija i sigurnost snabdevanja.

Današnjom agendom za povezanost koja je predstavljena na Samitu o Zapadnom Balkanu, EU je dokazala da je spremna da podrži razvoj preko potrebne infrastrukture.

Nisu se promenile samo političke prilike već i „energetska klima” u kojoj živimo kao i uticaj energetike na klimu. Održivost nam je svima prioritet, naročito uoči priprema za COP21 Samit u Parizu koji se održava kroz nekoliko meseci.

Ključni izazov u ovom trenutku je takozvani „sveti trougao”: obezbeđivanje sigurnog snabdevanja koje će biti konkurentno s jedne, a održivo s druge strane.

Da bismo ovo postigli, i postali snažni partneri država članica EU, Energetska zajednica mora da govori istim „jezikom” kao i EU u smislu funkcionisanja njene infrastrukture i snabdevanja energentima.

Ubuduće, taj zajednički „jezik” će se sastojati – ne samo iz Trećeg paketa i pravila o sigurnosti snabdevanja – već i iz trećeg elementa trougla, odnosno iz zajedničkih ekoloških standarda.

Ovaj proces sa sobom nosi izazove, ali ja sam impresioniran reformama koje se sprovode prvenstveno u Ukrajini i Srbiji. Raduje me i zajedničko saopštenje i obnovljena politička posvećenost premijera šest zemalja Zapadnog Balkana koju smo jutros videli.

Planovi za budućnost

Bez obzira na uspehe iz prošlosti, ili baš zbog njih, Energetska zajednica mora biti unapređena. Ovo je izloženo i u okvirnoj strategiji Energetske unije.

Kako bismo se suočili sa izazovima po Zajednicu, moramo prvo da vidimo kako je možemo osnažiti da bi ugovorne strane ostvarile bolju saradnju sa državama članicama EU i integrisale se u energetsku mrežu širom evropskog kontinenta.

Da bismo osigurali što temeljniju i delotvorniju primenu pravnih tekovina, moramo da unapredimo postojeće institucije i procedure. Baš kao i kod Energetske unije, za funkcionisanje je neophodan  sistem upravljanja.

Reforma Energetske zajednice je dug proces koji treba sprovoditi postepeno. Analize trenutnih nedostataka sa konkretnim predlozima postoje i sada ih treba primeniti.

Upuštamo se u potpuno nove vidove saradnje između EU i njenih država članica i Energetske zajednice.

Evo nekoliko primera:

  • Komisija predlaže uvećanje budžeta Energetske zajednice za 30 odsto za period 2016-2017.
  • Komisija je 2014. uključila ugovorne strane u testove opterećenja te sada predlaže njihovo uključivanje u pripremu budućeg Zajedničkog akta o sigurnosti snabdevanja.
  • Zahvaljujući Komisijinom predlogu za Uredbu o transevropskim energetskim mrežama u okviru Energetske zajednice, u prilici smo da uspostavimo koordinaciju projekata od zajedničkog interesa i projekata od interesa Energetske zajednice te da ubrzamo i privedemo kraju najvažnije projekte.
  • Predlog o transponovanju Direktive o energetskoj efikasnosti će uključiti ugovorne strane u proces koji stimuliše investicije i smanjuje potrošnju energije, što i jeste prioritet kad je u pitanju sigurnost snabdevanja.
  • Sekretarijat Energetske zajednice je predložio četiri dodatna akta koji se tiču rada Ministarskog saveta i Stalne grupe na visokom nivou, funkcionisanja procesa za rešavanje sporova i početka rada sa predstavnicima parlamenata i organizacija civilnog društva.

Veliko mi je zadovoljstvo što je moj prijatelj, profesor Jirži Buzek, predsedavao Radnoj grupi za razmatranje na visokom nivou koja je dala odlučujući stimulans za razvoj planova o kojima sam upravo govorio. Mnoge aktivnosti koje sam spomenuo će neposredno rešiti probleme sa kojima ste upoznati a koji su identifikovani u Izveštaju koji smo dobili prošle godine.

Zahvaljujući ovim predlozima i planom za reforme u narednim godinama, Energetska zajednica će moći da se izbori sa izazovima koji su pred nama, konkretno, onim izazovima koji se tiču ključnog pitanja – primene pravila.

Sada je na „rukovodiocima” Energetske zajednice – Savetu EU i vladama ugovornih strana – da donesu odluke. Jer čak i najbolje ideje ostaju samo mrtvo slovo na papiru ukoliko nemaju snažnu podršku.

Komisija će tesno sarađivati sa svim stranama koje su uključene kao i sa Sekretarijatom sa ciljem da se sa sprovođenjem reformi započne već naredne godine.

Rad na ovome ne bi bio moguć da nije bilo izuzetnog osoblja ove institucije.

Želim da se srdačno zahvalim Sekretarijatu pod rukovodstvom Janeza Kopača, na njegovoj predanosti i profesionalizmu u svemu ovome, kao i na preispitivanju primene pravnih tekovina Energetske zajednice.

Naši građani već ubiru plodove rada ovog malog, ali moćnog tima od 25 ljudi iz 17 zemalja!

Uveren sam da je ovo najbolji recept za narednih deset uspešnih godina rada Energetske zajednice.

Trebalo bi se usredsrediti i na razvoj snažnih institucija na nacionalnom nivou kao i na to da ugovorne strane preuzmu veću kontrolu nad organizacijom – potrebni ste nam jer nam trebaju snažni partneri u susedstvu.

Naredna prilika da se dokaže snažna opredeljenost biće na predstojećem Ministarskom savetu Energetske zajednice koji će se održati u oktobru u Tirani. Želim vam mnogo uspeha!

Hvala vam.

*osim Kosova