Evropski komesar za proširenje Johanes Han zadovljan je strategijom EU za Zapadni Balkan (iz februara) jer je pokrenula novu dinamiku u regionu ali se zalaže za realizam u pogledu evrointegracije regiona. U intervjuu za EURACTIV Nemačka Han je rekao da je najveći napredak u evrointegracijama na Zapadnom Balkanu u poslednjih godinu dana zabeležila Makedonija ali da su i ostali iz regiona napredovali više nego ranije.

Na pitanje da li je 2025, koja se u strategiji navodi kao godina mogućeg proširenja EU, suviše daleko za zemlje koje žele u EU, Han je rekao da taj indikativni datum nije predaleko jer je za reforme i usvajanje standarda EU potrebno vreme i da nije stvar samo u promenama zakona, već i u nihovoj primeni.

Kako je dodao, s obzirom na procedure ratifikacije u nekim zemljama, „taj indikativni datum je veoma ambiciozan ali izvodljiv… Kvalitet pre brzine“.

Za Makedoniju je Han rekao da je prevazišla duboku političku krizu, da napreduje sa sprovođenjem sporazuma iz Pržina i reformskim prioritetima sa novom, reformskom i proveropskom vladom.

„Konačno, posle 27 godina pregovora uz posredovanje UN, spor između Skoplja i Atine oko imena je rešen. Taj istorijski sporazum predstavlja značajan korak ka realizaciji evroatlantske perspektive zemlje“, istakao je Han pozivajući političke aktere u Makedoniji da budu konstruktivni kako bi dostigli taj cilj.

„Može se reći da su sve zemlje napredovale u poslednjih godinu dana, iako različitm brizinom i intenzitetom. Srbija i Crna Gora, koje su trenutno ‘predvodnici’ po otvaranju poglavlja u poslednjih godinu dana su ih više otvorili i sada imaju 31 odnosno 14 otvorenih od 35“, rekao je Han.

Albanija je dobro napredovala sa reformskim prioritetima, posebno sa ambicioznom reformom pravosuđa, a vlada je pokazala jedinstvo u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Kao i Makedonija, Albanija radi na rešavanju otvorenih graničnih pitanja i želi dobre susedske odnose, kazao je Han i istakao da je zahvaljujući značajnom napretku obe zemlje Evropska komisija preporučila otvaranje pregovora.

Kosovo je ispunilo preostale uslove za viznu liberalizaciju, pa smo mogli da damo preporuku, dok je Bosna i Hercegovina odgovorila na pitanja iz Komisijinog upitnika, što je uslov za davanje statusa kandidata, rekao je evropski komesar.

Prema Hanovim rečima, proširenje EU na Zapadni Balkan je relevantnije nego ikad, posebno s obzirom na sve veću eroziju globalnog poretka zasnovanog na pravilima.

„Zapadni Balkan je okružen članicama EU i pripada Evropi geografski, istorijski i kulturno“, rekao je Han i istakao da je u najboljem interesu EU da obezbedi stabilnost i prosperitet u svom susedstvu.

„Moj princip za proširenje je izvoz stabilnosti umesto uvoza nestabilnosti. U tom smislu, EU integracija Zapadnog Balkana je ulaganje u bezbednost i stabilnost Unije. Ne treba zaboraviti geostrateški aspekt: ne bi bilo mudro ostaviti za sobom vakum koji koriste drugi međunarodni akteri čije vrednosti nisu kao naše“, istakao je Han.

U vezi Turske, za koju se članice EU slažu da se poslednjih godina sve više udaljava od osnovnih vrednosti EU, Han smatra da treba nastaviti dijalog sa tom zemljom koja je važan partner iz geostrateške perspektive.

Na duži rok, prema Hanovom mišljenju, treba razmisliti o novom formatu pregovora sa Turskom koja ne može ili ne želi da ispunjava uslove u okviru pristupnih pregovora.