Od prethodnog samita održanog 2013. u Vilnusu, u okviru Istočnog partnertva, zajedničkog poduhvata EU i njenih istočnih partnera – Jermenije, Azerbejdžana, Belorusije, Gruzije, Republike Moldavije i Ukrajine – napravljen je konkretan napredak u nizu oblasti bilateralne i multilateralne saradnje.

Potpisivanje, privremena primena i prvi koraci u sprovođenju najambicioznijeg bilateralnog sporazuma o pridruživanju i zoni slobodne trgovine sa Gruzijom, Moldavijom i Ukrajinom podigli su nivo odnosa EU sa ovim državama na novi nivo. Sada se treba usredsrediti na primenu ovih sporazuma kroz reforme kako bi se ostvario niz konkretnih prednosti. Većina država članica EU je već ratifikovala sporazume o pridruživanju.

Privremena primena sporazuma pokazuje povećani obim trgovinske razmene koja predstavlja važan pokretač rasta:

  • Podaci ukazuju na veoma pozitivnu trgovinsku razmenu sa Moldavijom u celini, odnosno povećanje od 20 odsto na godišnjem nivou, i rast ukupne trgovinske razmene sa Moldavijom od osam odsto.
  • Izvoz Gruzije u EU je porastao za 12 odsto u prvih šest meseci primene Sporazuma. Izvoz EU u Gruziju je ostao stabilan i nije pokazao neočekivani rast.
  • Trgovinska razmena sa Moldavijom je zahvaljujući moldavskim izvoznicima znatno porasla. Veliki skok u trgovini je zabeležen prvi put u 2014, pre potpisivanja Sporazuma o pridruživanju. Ukupan uvoz u EU iz Moldavije je porastao za 20 odsto, dok je uvoz poljoprivrdnih proizvoda porastao za 30 odsto. Izvoz EU u Moldaviju je ostao stabilan i nije pokazao neočekivani rast.
  • Mere za olakšanje trgovine su nastavljene nakon potpisivanja Strateškog okvira za carinsku saradnju između EU i Gruzije u martu 2015. i ratifikacije Pan-evro-mediteranske regionalne konvencije koja se tiče pravila o poreklu, a za koju je postupak ratifikacije u toku. Ovo će olakšati robnu razmenu i pojednostaviti carinske procedure.
  • Uspostavljen je novi instrument za mala i srednja preduzeća sa ciljem podrške primeni Sporazuma i pokretanja novih investicija u Gruziji, Moldaviji i Ukrajini.
  • U kontekstu sukoba na istoku Ukrajine i njene teške ekonomske situacije, EU je pojačala angažman u Ukrajini, pružajući joj konzistentnu političku, finansijku i ekonomsku podršku.

U martu 2014, EU je usvojila sveobuhvatni finansijski paket u iznosu 11 milijardi evra kako bi podržala reformski proces u Ukrajini. EU i evropske finansijske institucije su od tada Ukrajini odobrile šest miliona evra, uključujući dodatni paket makro finansijske pomoći u iznosu od 1,8 milijardi evra u 2015.

  • EU je u aprilu 2014. odobrila autonomne trgovinske mere Ukrajini.
  • EU je pružila i značajnu humanitarnu pomoć Ukrajini koja iznosi 100 miliona evra.
  • EU je u okviru svog sveobuhvatnog angažmana u Ukrajini posredovala i pri postizanju energetskog sporauma sa Rusijom, a aktivno podržava i novi, trajni dogovor za predstojeću zimu. Reforma energetskog sektora se nastavlja kroz unapređenje energetske efikasnosti i restrukturiranje Naftogasa.
  • EU je uputila savetodavnu misiju koja će Ukrajini pomoći u njenim naporima da reformiše sektor civilne bezbednosti. Evropska komisija je oformila i ekspertsku grupu koja će podržati reforme u Ukrajini.

 

EU i Jermenija su postigle dogovor o obimu njihovih budućih ugovornih odnosa uzimajući u obzir ostale međunarodne obaveze Jermenije, a posebno njenu odluku da se prudruži Evroazijskoj ekonomskoj uniji. Evropska komisija je 19. maja usvojila predlog Saveta za novim mandatom čime je otvoren put za pregovore o novom sporazumu između Evropske unije i Jermenije.
Cilj Istočnog partnerstva je i dalje unapređenje mobilnosti građana u bezbednom i kontrolisanom okruženju.

  • Uspešno ukidanje viza Moldaviji aprila 2014. jeste primer napretka koji je ostvaren na polju vizne liberalizacije i unapređenja mobilnosti građana izmeu EU i istočnih partnera, kao i primer olakšanog poslovanja, obrazovanja i obuke, ali i kontakata između ljudi. Tokom protekle godine, skoro pola miliona građana Moldavije je putovalo u EU bez viza.
  • Na samitu je zabeležen i značajan napredak Gruzije i Ukrajine u pogledu primene akcionih planova za viznu liberalizaciju. Ukoliko bi nastavile sa reformama na koje su se obavezale, Komisija će krajem godine sprovesti dalju procenu stanja u ovim zemljama.
  • Pregovori sa Belorusijom o viznoj liberalizaciji i sporazumima o readmisiji se bliže kraju, dok je potpisivanje partnerske deklaracije o mobilnosti zakazano za jun.

Tokom prošle godine je došlo do značajnog napretka u pridruživanju partnerskih zemalja nizu agencija i programa EU (Horizont 2020, Kreativna Evropa i COSME). Partnerima na istoku je otvoren i pristup Erazmus+.

  • Erasmus+ (razmena u okviru visokog obrazovanja): poziv za dostavljanje ponuda je bio otvoren za sve zemlje Istočnog partnerstva, a rezultati će biti objavljeni tokom leta. Očekuje se da će u periodu od 2014. do 2020. godine u okviru programa Erazmus+ biti finansirana razmena više od 15,900 državljana zemalja Istočnog partnerstva.
  • Kreativna Evropa (promovisanje medijskog i umetničkog stvaralaštva): Gruzija se pridružila u februaru 2015; Moldavija i Ukrajina pristupaju ove godine.
  • COSME (program umrežavanja malih i srednjih preduzeća): Moldavija učestvuje od februara 2015; Ukrajina i Jermenija razmatraju učešće.
  • Horizont 2020 (program zajedničkih istraživanja): Moldavija se pridružila u januaru 2014; Ukrajina u januaru 2015; postignut je napredak u pogledu učešća Gruzije i Jermenije.
  • Energetska međupovezanost u regionu Istočnog partnerstva je unapređena od poslednjeg samita u Vilnusu.
  • Stvoreni su kapaciteti za dvosmerni protok prirodnog gasa iz Ukrajine ka Mađarskoj, Poljskoj i Slovačkoj.
  • Radovi na Južnom gasnom koridoru, na proširenju gasovoda Južni Kavkaz, kao i na Transanatolijskom i Transjadranskom gasovodu beleže značajan napredak.
  • Prošle godine je pušten u rad gasni međukonektor Iasi-Ungeni, a počeli su i preliminarni radovi na međukonektoru električne energije Isacea-Vulkanesti.
  • Zaokružen je sporazum o saradnji između Evropske komisije i Belorusije o mehanizmu za rano upozoravanje u oblasti energetike.

Postojećim inicijativama u okviru Istočnog partnerstva, poput onih u oblastima upravljanja granicama, civilne zaštite, malih i srednjih preduzeća, životne sredine i energetike, biće pridružena još jedna o održivom razvoju opština, čime će biti povećan broj projekata koji građane neposredno približavaju prednostima saradnje sa EU.
EU se obavezala na značajnu finansijsku pomoć zemljama Istočnog partnerstva sa ciljem podrške sprovođenju dogovorenih reformi.

  • Od pokretanja Istočnog partnerstva, EU je partnerskim zemljama stavila na raspolaganje 3,2 milijarde evra. Samo u 2014, kroz Insturment evropskog susedstva je kanalisano 730 miliona evra.
  • EU je značajno povećala bilateralnu pomoć Gruziji, sa 180 miliona evra u periodu od 2011. do 2013, na 410 miliona evra u periodu od 2014. do 2017. Osim toga, od 46 miliona evra makrofinansijske pomoći, Gruziji je već isplaćeno 23 miliona.
  • I mala i srednja preduzeća u Gruziji, Moldaviji i Ukrajini će osetiti prednosti novog instrumenta u okviru sporazuma o zoni slobodne trgovine koji je posvećen malim i srednjim preduzećima. U okviru ovog instrumenta, 200 miliona evra bespovratnih sredstava iz budžeta EU će zajedno sa zajmovima evropskih finansijskih institucija (prvenstveno Evropske banke za obnovu i razvoj i Evropske investicione banke) biti iskorišćeno za privlačenje novih investicija u vrednosti od dve milijarde evra.
  • Izvestan broj ministarskih sastanaka zemalja Istočnog partnerstva koji su prethodili samitu, dokazuje dalje jačanje sektorske saradnje:
  • Ministri pravde i unutrašnjih poslova su u januaru razgovarali o bližoj saradnji policijskih organa, kroz uspostavljanje efikasnih mehanizama za borbu protiv korupcije i jačanje nezavisnosti sudija i tužilaca.
  • Ministri trgovine su u maju razgovarali o dostignućima u oblasti trgovine i prilikama te izazovima daljeg razvoja za sada uspešno realizovanog trgovinskog aspekta Istočnog partnerstva.
  • Ministarski sastanak o digitalnim tržištima je zakazan za jun i na njemu će biti pokrenuta nova oblast saradnje koja je u interesu, kako partnerskih zemalja, tako i država članica Evropske unije.
  • Na martovskoj konferenciji na visokom nivou posvećenoj zdravstvu razgovaralo se o lečenju tuberkuloze i njenoj višestrukoj rezistentnosti na lekove.
  • Na konferenciji na visokom nivou o poljoprivredi u aprilu su razmatrane najbolje prakse u savetodavnim sistemima u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja.
  • Neformalni partnerski dijalog na visokom sastanku koji će biti usredsređen na životnu sredinu se priprema za jun u Minsku.