Brzina evropskih integracija Srbije najviše zavise od sprovođenja reforskih procesa u samoj državi, a na balkanskim zemljama je da pokažu da bi uključivanje u Uniju donelo korist celom bloku, zaključak je panela o evropskoj perspektivi države na Kopaonik Biznis Forumu. U diskusiji su učestvovali šef Delegacije Evopske unije u Srbiji Sem Fabrici, šefica Pregovaračkog tima Srbije Tanja Miščević i izvršni direktor Fondacije za otvoreno društvo Milan Antonijević, a razgovor je moderirao bivši ministar spoljnih poslova Goran Svilanović.

Godina za nama bila je dobra za kompletan region po pitanju evropske budućnosti, a to je dodatno poboljšano dogovorom oko imena Makedonije i predajom upitnika od strane Bosne i Hercegovine, neophodan korak za sticanje statusa zemlje kandidata. Srbija je u tom statusu od 2014. godine, i od tada radi na usklađivanju zakonodavstva sa evropskim.

„Poglavlja ne bi trebalo gledati kao toteme, već instrument pregovora, koji su obimni i zato se moraju podeliti. Srbija je otvorila 16 poglavlja, a zatvorila 2 od 35, pa možete sami proceniti dokle je došao proces,“ rekao je Fabrici. On smatra i da je zajednički zadatak svih da se reforme dovoljno ubrzaju, pre svega u oblasti vladavine prava, ali i u određenim oblastima ekonomije.

„Ulazak u Evropsku uniju ne zavisi od trošenja vremena, kao kada postajete punoletni. Vreme se mora pametno koristiti. Jedan od predloga Komisije je bila 2025. godina kao razuman rok, ambiciozno, ali moguće. Da bi se to desilo, neophodno je da se sve reforme završe do 2023. godine, pa da prođe dvogodišnji period ratifikacije u parlamentima država članica, kao i evropski parlamentarci, koje nije lako ubediti,“ smatra Fabrici.

Antonijević, kao predstavnik nevladinog sektora, kaže da je najviše rada ostalo u domenu pravosuđa i borbe protiv korupcije, kao i da previranja u Evropi zbog Bregzita ne bi trebalo da sprečavaju reformske procese u zemljama kandidatima.

„Možemo da sprovodimo reforme i da pokažemo Evropi da možemo da damo pozitivan doprinos. Dogovor Srbije i Kosova* je ta vrsta pozitivnog doprinosa, jer možemo da kažemo kako je Unija nastala iz ekonomskih razloga, ali je ona i mirovni projekat,“ kaže Antonijević.

Tanja Miščević takođe ističe da je proces važniji od datuma ulaska u Evropsku uniju. Bitna je vladavina prava, ali i teme poput kvaliteta hrane i reforme državne administracije koje se zaboravljaju. Kaže i da je teško uspostaviti debatu u zemlji u kojoj ona dugo nije postojala.

„Pored reformi državnih institucija, mora se reformisati i društvo, i to je možda najznačajniji elemnt procesa evropskih integracija, razumeti da sada radimo kako bismo postali punopravni deo evropske javne politike, da zaštitimo svoje interese kada se recimo pravi politika Evropske unije u oblasti životne sredine. To je u najboljem interesu Srbije,“ kaže šefica pregovaračkog tima Srbije ze evropske integracije.

Evropska perspektiva Srbije biće u prvom planu i na početku drugog dana foruma, kolokvijalno nazvonog srpski Davos, pošto će se učesnicima obratiti generalni direktor Direktorata Evropske komisije za susedsku politiku i pregovore o proširenju Kristijan Danijelson.

*Ova oznaka je bez prejudiciranja stavova o statusu i u skladu je sa Rezolucijom 1244 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija i mišljenjem Međunarodnog suda pravde o proglašenju nezavisnosti Kosova