Dvodnevna međunarodna konferencija „Kulture u prevodu: paradigma za Evropu“, čiji je cilj da se istakne važnost prevođenja kao evropske kulturne baštine, otvorena je u Italijanskom institutu za kulturu u Beogradu.

Konferencija se odražava u organizaciji Italijanskog instituta za kulturu i Instituta za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu, u saradnji sa Delegacijom Evropske unije u Srbiji.

Irena Fiket iz Instituta za filozofiju i društvenu teoriju navela je da je cilj konferencije da na jednom mestu budu istraživači i stručnjaci iz oblasti književnosti, političke teorije, filozofije, prevodioci i svi oni koji se svakodnevno sreću sa prevođenjem i da razgovaraju o najrazličitijim temama koje se tiču prevodilačke teorije i prakse.

Ona je najavila da će fokus konferencije biti na prevođenju kao interkulturnoj praksi tamo gde se kulture susreću, obogaćuju, prožimaju sa drugim kulturama i iskušavaju i neka sopstvena ograničenja.

„Danas i sutra ćemo pokušati da otkrijemo najrazličitije aspekte prevođenja, da vidimo filozofske implikacije, na koji način se sve to odražava u praksi i u političkom smislu“, rekla je Fiket i izrazila nadu da će stručnjaci koji učestvuju na konferenciji „ponuditi analizu prevođenja koja će pomoći da se shvati njegov složen karakter“.

Ona je rekla da bi prevođenje trebalo da se shvati kao interkulturalna aktivnost i dodala da žele da ukažu na to koliko različitosti postoji u okviru Evrope, počevši od pretpostavke Evrope kao jedinstvene zajednice najrazličitijih jezika i kultura.

Fiket je izrazila nadu da će ova konferencija dati doprinos proučavanju prevođenja i da će otvoriti nove horizonte u shvatanju kulturne evropske politike.

Prema njenim rečima, tokom poslednjih decnija sa institucionalnim organizovanjem u Evropi pojavila se nužnost prevođenja koja je zadobila nove političke i socijalne dimenzije.

„Razmatranja o novom identitetu Evrope, o zajedničkom jeziku sporazumevanja, o različitim jezičkim realnostima Evrope tiču se samog principa prevođenja, mogućnosti razmene na evropskom kontinentu“, rekla je ona.

Petar Bojanić iz Instituta za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu rekao je da „neprevodivo nije samo prevod koji je omašio, već je to mesto koje je neprevodivo i na kome počinju razgovori, diskusije, razlikovanje shvatanja ili tačka u kojoj bi moglo doći do rata ili filozofija“.

„To nikada ne može da se desi samo u okviru jednog jezika, već uvek između jezika, ili kada poredimo jedan jezik sa drugim“, rekao je Bojanić.