Lideri 27 zemalja EU usvojili su sporazum o Bregzitu, koji čine pravno obavezujući dokument o povlačenju Velike Britanije iz Unije i politička deklaracija o budućim odnosima Londona i Brisela. Pravno obavezujući „Sporazum o povlačenju Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Severne Irske iz Evropske unije i Evropske zajednice za atomsku energiju“ ima 585 stranica i precizira uslove britanskog izlaska iz EU.

Predsednik Evropske komisije Žan-Klod Junker ocenio je da odlazak Velike Britanije iz EU predstavlja „tragediju“ i da je danas „tužan dan“.

Predsednik Evropskog saveta Donald Tusk rekao je da će Evropska unija i Velika Britanija zauvek ostati prijatelji, nezavisno od procesa ratifikacije sporazuma o Bregzitu i daljih pregovora dve strane.

Britanska premijerka Tereza Mej izjavila je da je sporazum o Bregzitu koji je usvojen 25. novembra „najbolji mogući i jedini mogući dogovor“.

Sporazum o Bregzitu sada treba da ratifikuju parlament Velike Britanije, parlamenti najmanje 20 članica EU a potom i Evropski parlament.

U dokumentu se navodi da će Velika Britanija, posle izlaska iz članstva Unije 29. marta 2019. godine, ostati deo jedinstvenog tržišta EU i podlegati njegovim pravilima do kraja 2020, dok će London i Brisel u tom tranzicionom periodu raditi na definisanju novih trgovinskih odnosa.

Tranzicioni period može da bude produžen najviše dve godine, ali najkasnije do 1. jula 2020, ako obe strane odluče da im je potrebno još vremena.

Kad je reč o granici Severne Irske i Irske, članice EU, ovaj sporazum obavezuje obe strane da garantuju da na toj granici neće biti carinske kontrole niti drugih prepreka slobodnom kretanju. Velika Britanija i Severna Irska će ostati u carinskoj uniji s EU, a to rešenje će biti na snazi do postizanja novih, trajnih trgovinskih aranžmana. Obe strane navode da se nadaju da će novi dogovor biti postignut do kraja 2020. godine.

Velika Britanija se Sporazumom obavezuje da plati oko 39 milijardi funti (oko 44 milijarde evra) kako bi pokrila doprinose za penzije osoblja i obaveze za programe EU, za period do 2020. godine.

Građani Evropske unije koji žive u Velikoj Britaniji i Britanci koji žive u bilo kojoj zemlji Unije i dalje će imati ista prava koja se odnose na život i rad u tim zemljama.

Drugi usvojeni dokument, nazvan Politička deklaracija, ima 26 strana i bavi se odnosima Velike Britanije i EU posle Bregzita i daje smernice za pitanja kao što su međusobna trgovina i bezbednost.

U tom dokumentu strane se obavezuju na „duboko i fleksibilno“ partnerstvo koje obuhvata trgovinsku i ekonomsku saradnju, krivično pravo, spoljnu politiku, bezbednost i odbranu i druge oblasti saradnje. Međutim, mnogi detalji tog partnerstva biće razrađivani tek pošto Velika Britanija izađe iz EU 29. marta 2019.

Kad je reč o trgovini, London i Brisel će težiti „svobuhvatnom“ ekonomskom odnosu, uključujući oblast slobodne trgovine. Postojaće zajednički carinski aranžmani u cilju obezbeđenja trgovine oslobođene carina.

Velika Britanija će, navodi se u deklaraciji, „razmotriti prihvatanje pravila Unije u relevantnim oblastima“ kako bi osigurala da ne bude zatezanja ekonomskih odnosa. Međutim, u dokumentu se priznaje da će stepen bliskosti dve strane biti ograničen potrebom EU da zaštiti integritet svog jedinstvenog tržišta i željom Velike Britanije da vodi nezavisnu trgovinsku politiku.

Po pitanju granice između dve Irske, London i Brisel se obavezuju da privremeno rešenje zamene trajnim koje bi „uspostavilo alternativne aranžmane“ kao garanciju da na irskom ostrvu neće biti takozvane „tvrde“ granice. To bi moglo da uključi za sada nerazvijena tehnološka rešenja.

Odloženo je rešenje pitanja koje trenutno izaziva najviše sporenja – ko ima pravo na ribolov, odnosno na pristup teritorijalnim vodama Velike Britanije i EU. U deklaraciji se navodi jedino da dve strane treba da „uspostave novi sporazum o ribarstvu“, i da bi bilo idealno da to učine do 1. jula 2020. godine.

London i Brisel će pokušati da održe postojeći nivo saradnje u oblasti bezbednosti, „dokle god to bude tehnički i pravno moguće“, a deklaracija predviđa i „pravovremene razmene obaveštajnih i osetljivih informacija između relevantnih tela Unije i vlasti Velike Britanije“.

Prema deklaraciji, građanima EU i Velike Britanije posle tranzicionog perioda neće biti potrebne vize za kratke posete.

Više informacija možete pročitati u dokumentima: