Upravo je završena plenarna sednica Samita između Kine i Evropske unije. Ovo je 17. Samit, no za predsednika Junkera i mene bio je prvi. Zadovoljstvo je ugostiti premijera Lija koji po prvi put boravi u Briselu kao lider. Činjenica da smo ovde zajedno na, kako verujem, prvoj zajedničkoj konferenciji za štampu, jeste znak jačanja naših odnosa.

Kina je jedan od najvažnijih partnera Evropske unije. Ove godine obeležavamo 40 godina naših bilateralnih odnosa. Stoga je danas odlična prilika da se osvrnemo na dosadašnje rezultate i, što je još važnije, da razmislimo o tome šta možemo da uradimo sada i ubuduće.

Danas smo odlučili da ojačamo Strateški plan do 2020. sa Kinom, koji oblikuje naše odnose. Sa premijerom Lijem je dogovorena i lista prioriteta za predstojeću godinu. Lista je impresivna. Obuhvata prioritete od trgovine i investicija do ljudskih prava i migracija; od bezbednosti i odbrane do klimatskih promena i razvoja. Danas je postignut napredak na mnogim od ovih pitanja. Napredak je bio moguć jer imamo zajedničke strateške interese, ali i zbog naše posvećenosti rešavanu globalnih izazova.

Podržavamo ambiciozni reformski proces u kom se Kina nalazi i ne sumnjamo da će u ovom procesu ostvariti uspeh. Razgovarali smo i o tome na koji način je moguće unaprediti saradnju na planu ljudskih prava na bilateralnom i međunarodnom nivou. Ja sam izrazio zabrinutost zbog slobode govora i udruživanja u Kini, uključujući situaciju u kojoj se nalaze pripadnici manjina poput Tibetanaca i Ujgura. U ovom smislu, podstakao sam Kinu da nastavi dijalog sa predstavnicima Dalaj Lame.

Konačno, drago mi je da smo postigli dogovor o dijalogu o ljudskim pravima i drugoj poseti specijalnog predstavnika EU za ljudska prava Kini koja će se, nezavisno od dijaloga, novembra ove godine.

Naš plan uključuje globalne izazove sa kojima se moramo suočiti zajedno, poput klimatskih promena i razvoja. Razgovarali smo i promociji ekološkim investicijama na bilateralnom i međunarodnom nivou. Postignut je dogovor i o postizanju pravednog sporazuma na klimatskoj konferenciji u Parizu u decembru. Održanje prosečne globalne temperature ispod dva stepena Celzijusa u poređenju sa predindustrijskim periodom bi trebalo da bude naš zajednički cilj.

Tokom radne večere ćemo razgovarati i o spoljnoj politici i akutnoj krizi u Siriji, Libiji i Jemenu kao i o situaciji u Iraku. Dnevni red obuhvata i Iran.

Fokusiraćemo se i na naše susede, konkretno na Ukrajinu. Važno je još jednom naglasiti da je sukob u istočnoj Ukrajini moguće rešiti samo mirnim putem i uz puno poštovanje međunarodnog prava, a naročito suvereniteta, teritorijalnog integriteta i nezavisnosti Ukrajine. Stabilna i prosperitetna Ukrajina je u interesu kako Kine tako i Evropske unije. Obe strane su posvećene pružanju pomoći u reformama i razvou Ukrajine.

Obeležavanje 70 godina od kraja Drugog svetskog rata je trenutak za promišljanje o našoj zajedničkoj dužnosti u promovisanju pomirenja i saradnje. Moja poruka je da dijalog, poštovanje međunarodnog prava i delotvorno upravljanje krizama jesu neophodni za održanje mira, bebednosti i prosperiteta u regionu Azije i Pacifika. Dražve bi trebalo da teže rešavanju pomorskih nesuglasica u skladu sa međunarodnim pravom, prvenstveno u skladu sa Konvencijom UN o pomorskom pravu.

Kada je u pitanju Grčka, imam samo jedan komentar. Svaka vlada ima pravo da održi referendum te stoga poštujem odluku Grčke i nije na meni da se mešam u njenu unutrašnju politiku. Međutim, jedna stvar mora biti potpuno jasna: ako neko kaže da će vlada imati snažniju pregovaračku poziciju ukoliko narod kaže „ne“, to jednostavno nije tačno. Bojim se da će takav ishod referenduma ostaviti još manje prostora za pregovore.