Komisija danas predlaže osnivanje Evropskih snaga solidarnosti. Mladi širom EU će moći dobrovoljno da pruže pomoć tamo gde je najpotrebnija, kao odgovor na krizne situacije. Želim da se Evropske snage solidarnosti pokrenu što pre.

Šta su Evropske snage solidarnosti?

Najavio ih je predsednik Junker u govoru o stanju u Uniji 14. septembra 2016: „Evropska unija takođe može da doprinese stvaranju prilika za mlade. U Evropi ima mnogo mladih socijalno osvešćenih osoba koje imaju volje da daju značajan doprinos društvu i pomognu da se iskaže solidarnost. […] Uveren sam da je potrebno mnogo više solidarnosti. Ali znam i da se solidarnost mora pokazati dobrovoljno. Ona mora doći iz srca. Ne može se pokazati na silu. […] Komisija u tom duhu danas predlaže osnivanje Evropskih snaga solidarnosti. Mladi širom EU će moći da pruže pomoć tamo gde je najpotrebnija, kao odgovor na krizne situacije poput izbegličke krize ili nedavnih zemljotresa u Italiji. Želim da se Evropske snage solidarnosti pokrenu što pre i da do 2020. u njima učestvuje prvih 100.000 mladih Evropljana. Dobrovoljnim učešćem u Evropskim snagama solidarnosti mladi će dobiti priliku da razviju veštine i steknu ne samo radno, nego i dragoceno životno iskustvo.

Evropske snage solidarnosti su osmišljene tako da evropskim građanima mlađim od 30 godina omoguće pružanje podrške nevladinim organizacijama, telima lokalne vlasti ili privatnim preduzećima koja su aktivna u rešavanju zahtevnih situacija širom Evropske unije, na primer: ponovna izgradnja zajednica nakon prirodnih katastrofa, rešavanje društvenih izazova poput socijalne isključenosti, siromaštva, zdravstvenih i demografskih izazova ili rad na prihvatu i integraciji izbeglica.

Evropske snage solidarnosti će razviti sopstveni identitet koji počiva na angažmanu i solidarnosti koje predstavljaju osnovne vrednosti EU. Kroz pridruživanje Evropskim snagama solidarnosti, učesnici izražavaju posvećenost i spremnost da jedan period svog života posvete drugima. Pomažući drugima, uključujući i najranjivije grupe u našim društvima i zajednicama, mladi će u praksi sprovoditi solidarnost, osnovnu vrednost EU, ali i steći veštine (uključujući i jezičke) i iskustvo koji će im biti korisni za pronalaženje posla ili dalje obrazovanje i obuku.

Kada će biti osnovane i kako će funkcionisati?

Evropske snage solidarnosti će se zasnivati na postojećim stručnim i volonterskim programima EU za mlade i mobilizaciji uspostavljenih mreža za zapošljavanje i obrazovanje kao i subjekata iz civilnog društva širom Evrope. Biće razvijene u tesnoj saradnji sa državama članicama, telima lokalne vlasti i nevladinim organizacijama.

Kandidati koji žele da se pridruže Evropskim snagama solidarnosti i subjekti koji žele da angažuju članove moći će to da učine putem jedinstvene kontaktne tačke: na specijalnom portalu Evropskih snaga solidarnosti na internetu.

Dobrovoljni rad će trajati od dva meseca do jedne godine, a radni odnos najmanje četiri meseca.

Evropske snage solidarnosti će biti osnovane što je pre moguće, a prvi korak će biti aktiviranje portala na internetu. Cilj je privlačenje 100.000 mladih članova do 2020.

Ko može da se pridruži i koji su kriterijumi?

Svi evropski građani mlađi od 30 godina, bez obzira na poreklo i na to da li su trenutno u programu obrazovanja ili obuke, zaposleni ili nezaposleni. Na raspolaganju će biti aktivnosti za brojne profile, od osoba koje su napustile školovanje do visokoobrazovanih ljudi koji možda već imaju radno iskustvo.

Kao što govori i njihovo ime, Evropske snage solidarnosti će prvenstveno biti zasnovane na solidarnosti. Mladi koji žele da postanu njihovi članovi će morati tokom postupka registracije  da prihvate misiju Snaga i da iskažu spremnost za obavljanje solidarnih aktivnosti nakon povezivanja sa određenom organizacijom odnosno nakon što ih ona prihvati kao volontere.

Iako sama registracija ne garantuje učešće, zbog raznih izazova i širokog raspona veština koje su potrebne da se ti izazovi reše, biće potrebni različiti stučni profili.

U kakvim aktivnostima će učestvovati Evropske snage solidarnosti?

Članovi Evropskih snaga solidarnosti mogu da učestvuju u svim vrstama aktivnosti pripravnosti i dugoročnog odgovora u slučaju katastrofe, u aktivnostima vezanim za društvene izazove poput socijalne isključenosti, siromaštva, zdravstvenih i demografskih izazova ili u aktivnostima za rešavanje izbegličke krize.

Program bi mogao da, primera radi, podrži razvoj socijalnih, zdravstvenih i rehabilitacionih usluga za osobe izložene riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, kao što su Romi, osobe sa invaliditetom, određene grupe imigranata i druge žrtve diskriminacije i predrasuda.

Snage neće uključivati odgovor na krizne situacije (na primer gašenje šumskih požara ili operacije potrage i spasavanja u gradovima) jer su za njih potrebni visoko osposobljeni stručnjaci. No, ako ruralna zajednica želi da smanji opasnost od šumskih požara, na primer uklanjanjem niskog rastinja, članovi Evropskih snaga solidarnosti mogu da daju značajan doprinos takvim naporima.

Gde će članovi Evropskih snaga solidarnosti biti raspoređeni i na koliko?

Članovi mogu biti raspoređeni u svojim matičnim državama ili u drugim državama članicama EU zavisno od potreba organizacija i profila i preferencija kandidata.

Koje organizacije mogu da učestvuju?

Nevladine organizacije, tela lokalne vlasti ili privatna preduzeća koja su aktivna u rešavanju zahtevnih situacija, mogu putem portala da kontaktiraju članove Evropskih snaga solidarnosti i angažovati ih.

Sve organizacije koje obavljaju volonterske aktivnosti moraju da imaju važeću akreditaciju kojom se garantuje usklađenost sa Poveljom Evropske volonterske službe (EVS) kako bi se osiguralo poštovanje standarda kvaliteta.

Da li će učesnici biti plaćeni?

Ako je osoba zaposlena, stažira ili je pripravnik u drugoj državi članici, primaće platu (u slučaju da potpiše ugovor o radu) i/ili naknadu (za staž ili pripravništvo) radi pokrivanja svakodnevnih i putnih troškova koji mogu da se finansiraju na primer iz programa Garancija za mlade.

Ako je osoba volonter, osnovni troškovi učešća (hrana, smeštaj, putni troškovi) finansiraju se sredstvima koja su organizaciji dodeljena preko Evropske volonterske službe. Volonteri će primati i džeparac, čiji će iznos zavisiti od države u kojoj obavljaju aktivnosti. Osim toga, svi volonteri će biti obuhvaćeni obaveznim kolektivnim osiguranjem Evropske volonterske službe.

Kako će ova inicijativa biti finansirana?

Finansijske troškove povezane sa prekograničnom mobilnošću i troškove boravka uglavnom će finansirati EU u okviru postojećih struktura, kao što su Evropska volonterska služba i program Garancija za mlade.

Koje su koristi učešća za nevladine organizacije, tela lokalne vlasti i preduzeća?

Evropske snage solidarnosti pružaju svim preduzećima, nevladinim organizacijama i telima lokalne vlasti koji traže radnike, stažiste ili volontere za projekte solidarnosti, jednostavan i jedinstven pristup informacijama i uslugama volonterskog rada i zapošljavanja. Osim toga, na ovaj način će na raspolaganju biti više motivisanih mladih ljudi nego što bi to bio slučaj na lokalnom ili nacionalnom nivou.

Osim toga, budući da će svi mladi učlanjeni u Evropske snage solidarnosti morati da pokažu posvećenost i motivaciju, organizacije i preduzeća će moći da lakše i brže izvrše preliminarni odabir kandidata koji su najpodobniji za određenu organizaciju i njene specifične potrebe.

Mogući primeri

  • Hrvatska organizacija aktivna u postkonfliktnom području prima volontere iz nekoliko država članica EU. Oni organizuju aktivnosti za mlade iz različitih zajednica kako bi im omogućili miran zajednički život. Činjenica da volonteri ne dolaze iz tog regiona će im omogućiti da budu bolje prihvaćeni u zajednicama i postignu bolje rezultate.
  • Nakon izlivanja nafte u Severnom moru mlada Dankinja će otići da pomaže lokalnom švedskom telu u najpogođenijem području na period od devet meseci. Ona će pomagati opštini u čišćenju te oblasti i brinuti se za životinje. Smeštaj, hranu i putne troškove, kao i osiguranje i džeparac plaća Evropska volonterska služba direktno lokalnom nadležnom telu.
  • Nakon razgovora sa savetnikom za karijeru u lokalnom centru za zapošljavanje, mladi socijalni radnik iz Atine je prihvatio ponudu za posao u prihvatnom centru za izbeglice u Solunu. Narednih osam meseci će sarađivati sa timom psihologa, socijalnih radnika i učitelja koji pomažu izbegličkoj deci da se prilagode novom životu. Primaće neto mesečnu platu i mesečnu naknadu od 200 evra za pokrivanje svakodnevnih i putnih troškova.