Poslanici Evropskog parlamenta su na ovonedeljnoj plenarnoj sednici odobrili sporazum CETA nakon čega su ugostili kanadskog premijera Džastina Trudoa koji im je, između ostalog, rekao da se sporazum između EU i Kanade ne tiče samo trgovine već i unapređenja života ljudi. Novoizabrani predsednik Austrije Aleksander Van der Belen se takođe obratio Parlamentu, a poslanici su usvojili i nove mere za borbu protiv terorizma i izneli svoju viziju budućnosti EU.

Sveobuhvatni ekonomki i trgovinski sporazum između EU i Kanade (CETA) čiji je cilj podsticanje trgovine proizvodima i uslugama i investicija je dobio zeleno svetlo u sredu, a Evropskom parlamentu se narednog dana obratio premijer Kanade poručivši da je „postizanje dogovora o CETA-i veoma važno, naročito u ovom trenutku, na vašem i našem kontinentu”, rekao je Trudo i dodao: „Evropa je jedan od ključnih činilaca za rešavanje izazova sa kojima se suočavamo kao međunarodna zajednica.“

„Ideja Evrope je velika, jedinstvena i vredna truda“, rekao je novoizabrani austrijski predsednik Aleksander Van der Belen u svom obraćanju plenarnoj sednici u utorak. Van der Belenova poseta Parlamentu je organizovana u sklopu njegovog prvog službenog putovanja nakon izbora u decembru.

Poslanici su u četvrtak izglasali direktivu za suzbijanje terorizma čiji je cilj borba protiv fenomena stranih boraca i takozvanih usamljenih vukova. Direktiva predlaže kriminalizaciju pripremnih aktivnosti u svrhu terorizma. Poslanici su istog dana podržali i nova pravila EU o graničnim kontrolama u cilju boljeg utvrđivanja identiteta putnika koji se vraćaju sa ratišta ili onih koji se služe lažnim dokumentima.

Zastupnici su u sredu usvojili strože mere za borbu protiv klimatskih promena. Mere obuhvataju smanjenje broja dozvola na tržištu ugljen dioksidom u EU za 2,2 odsto godišnje (umesto dosadašnjih 1,74 odsto) i dupliranje kapaciteta rezervi za očuvanje stabilnosti tržišta. Ovo bi trebalo da podstakne kompanije na uvođenje čistijih tehnologija.

Članovi Parlamenta su izneli svoju viziju budućnosti EU usvajanjem tri rezolucije u četvrtak. Rezolucije pokrivaju pitanja poput jačanja evro zone i demokratije u EU.

U svetu postoji oko 1,7 miliona robota čija upotreba, međutim, nije adekvatno regulisana. Poslanici su zato u četvrtak zatražili od Evropske komisije da osmisli pravila za regulisanje korišćenja robota kako bi roboti postali odgovorni za štete i greške u radu.

Poslanici su u sredu zaključili da evropsku poljoprivredu treba podržati kako bi se u proizvodnju uveli bezbedniji prirodni pesticidi napravljeni od bioorganizama, feromona ili esencijalnih ulja koji bi bili alternativa hemijskim pesticidima.

Dužnička kriza Grčke je bila na dnevnom redu u utorak. Poslanici su se složili da je vreme da se preduzmu mere za izbavljanje zemlje iz krize i vraćanje na put održivog rasta.

Albanija bi trebalo da ubrza reformu pravosuđa, dok bi Bosna i Hercegovina morala da prevaziđe etničke i političke podele, navodi se u dve rezolucije o napretku ove dve balkanske države ka članstvu u EU.

Uzbunjivače koji razotkrivaju slučajeve prevara vezanih za budžet EU bi trebalo zaštiti od gonjenja u EU i njenim državama članicama, poručuju poslanici i pozivaju Komisiju da u tom kontekstu osmisli obavezujuća pravila.