Položaj Romkinja u Srbiji se popravlja i stereotipi se razbijaju ali u tom procesu predstoji još mnogo posla za institucije i nevladine organizacije, zaključili su učesnici konferencije „Romkinje u Srbiji – dostignuća, izazovi i perspektive“ održanoj u Beogradu.

Nikolas Bizel iz Delegacije EU u Srbiji je naveo da se „inkluzija Roma u Srbiji popravlja, ali smo svi svesni izazova koji preostaju“ i dodao su Romi  izloženi većem riziku od siromaštva i društvene isključenosti u odnosu na druge.

On je rekao da Delegacija EU podržava novoformirano Koordinaciono telo za inkluziju Roma i naveo da „tekuća pomoć EU za Rome iznosi 11,4 miliona evra, a planirano je izdvajanje još 20 miliona evra u narednom periodu.

Bizel je najavio da će u okviru programa IPA 2016 biti sproveden projekat „Podrška rodnoj ravnopravnosti“ koji će ojačati institucionalne kapacitete Koordinacionog tela za rodnu ravnopravnost obezbeđivanjem adekvatnog i dobro obučenog kadra te uspostavljanjem upravljačkih struktura.

Poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković je rekla da o položaju Roma i Romkinja najbolje govori podatak da se svaka druga pritužba koja ovoj instituciji stigne u vezi sa položajem nacionalnih manjina tiče upravo njih.

„Potrebno je veće učešće Roma i Romkinja u kreiranju i donošenju odluka jer sami pripadnici nacionalne manjine najbolje znaju koje su mere potrebne za poboljšanje njihovog položaja“, smatra poverenica.

Ona je dodala da je potrebno isticati pozitivne primere i na taj način podsticati i ohrabrivati i navela da je upravo od Romkinja koje su arhitektinje, pravnice ili lekarke čula dobre, motivišuće predloge.

Predsednik Nacionalnog saveta romske nacionalne manjine Vitomir Mihajlović istakao je da su Romkinje diskriminisane i u sopstvenoj zajednici zbog patrijahalnog modela. Ipak, kako tvrdi i tu se situacija popravlja i stereotipi se razbijaju. „Raste uticaj organizacija i romskih aktivistkinja“, naveo je Mihajlović i dodao da je sada sve manje Romkinja koje se udaju pre 18 godine, a sve više onih koje nastavljaju školovanje.

Medju onima koji koriste afirmativne mere države za upis u srednje škole ili na fakultete, sada je oko polovina Romkinja, naveo je Mihajlović.