Komisija je danas Savetu uputila predlog preporuke za produženje srazmernih kontrola na određenim unutrašnjim granicama u zoni Šengena, konkretno u Nemačkoj, Austriji, Švedskoj, Danskoj i Norveškoj, na period od najduže šest meseci. Ove zemlje su već preduzele mere na nacionalnom nivou kako bi smanjile pretnje po javni poredak i unutrašnju bezbednost koje prističu iz sekundarnih kretanja nezakonitih migranata. U današnjem nacrtu preporuke se predlaže da, uprkos napretku koji je postigla Grčka, ove mere budu produžene, u skladu sa Zakonikom o šengenskim granicama, budući da se ozbiljni nedostaci nisu mogli otkloniti na adekvatan i sveobuhvatan u roku od tri meseca.

Prvi potpredsednik Frans Timermans je izjavio: „Grčke vlasti su uložile ogromne napore i postigle realan napredak na terenu. Osim toga, sprovođenjem sporazuma između EU i Turske je drastično smanjen broj dolazaka u Grčku. Međutim, i dalje beležimo velike pritiske na našim spoljnim granicama kao i veliki broj migranata u Grčkoj. Stoga smatramo da, dokle god postoje ozbiljni nedostaci u upravljanju granicama, treba nastaviti sa merama nadzora na unutrašnjim granicama. Imamo jasan plan za povratak normalnom funkcionisanju Šengena do novembra koji moramo sprovesti pravilno. Sačuvaćemo Šengen primenom njegovih pravila.

Komesar za migracije i unutrašnje poslove Dimitris Avramopulos je izjavio: „Šengen je jedno od najvećih dostignuća Evropske unije i mi nastavljamo sa ulaganjem napora u njegovo normalno funkcionisanje. U međuvremenu smo prinuđeni da preduzmemo privremene mere za produženje kontrole na unutrašnjim granicama, budući da smo i dalje suočeni sa nedostacima u upravljanju spoljnim granicama. U Grčkoj, ali i zemljama duž zapadnobalkanske rute, i dalje boravi veliki broj tražilaca azila i nezakonitih migranata zbog kojih može doći do sekundarnih kretanja. Grčka je postigla značajan napredak i na pravom je putu, a Evropska komisija joj neprestano pruža sveobuvatnu pomoć.”

Od novembra 2015. kada su procenom stanja u Šengenu utvrđeni ozbiljni nedostaci u pogledu upravljanja spoljnom granicom Grčke, postignut je značajan napredak u rešavanju velikog broja pitanja – prvenstveno u kontekstu registracije nezakonitih migranata, kako u pogledu opreme tako i u pogledu kadra. Zahvaljujući početku sprovođenja sporazuma EU i Turske i operacijama NATO-a i Frontexa, došlo je do naglog pada broja nezakonitih migranata i tražilaca azila koji preko Egejskog mora stižu u Grčku.

Komisijini najnoviji zaključci (zasnovani na proceni stanja u Šengenu sprovedenog od 10 .do 16. aprila) pokazuju da zbog upornih nedostataka i dalje postoji veliki rizik od velikih sekundarnih kretanja koji je nekoliko država članica naveo da uvedu privremenu kontrolu na unutrašnjim granicama. Osim toga, ostaje da se vidi da li će se nagli pad broja dolazaka kojem svedočimo proteklih nedelja nastaviti i u narednom periodu.

Zbog svega ovoga, celokupno funkcionisanje zone Šengena je i dalje ugroženo pa je Komisija, na osnovu informacija kojima raspolaže, predložila Savetu da državama članicama koje trenutno sprovode nadzor unutrašnjih granica izda preporuku kojom ih poziva da nastave sa sprovođenjem ciljane i umerene kontrole na granicama na ograničeni period od šest meseci. Države članice bi trebalo da tokom trajanja kontrola redovno preispituju mere kontrole i prilagođavaju nivo kontrole utvrđenim rizicima.

Komisija predlaže Savetu da izda preporuku o produženju trajanja kontrole tokom narednih šest meseci sledećim zemljama:

  • Austriji, na kopnenim granicama sa Mađarskom i Slovenijom;
  • Nemačkoj, na kopnenoj granici sa Austrijom;
  • Danskoj, u danskim lukama sa trajektnim vezama sa Nemačkom i na kopnenoj granici sa Nemačkom;
  • Švedskoj, u švedskim lukama u policijskim okruzima Jug i Zapad i na mostu Oresund;
  • Norveškoj, u norveškim lukama sa trajektnim vezama sa Danskom, Nemačkom i Švedskom.

Ovo su zaštitne predviđene Zakonikom o šengenskim granicama koje omogućavaju celokupno funkcionisanje zone u kojoj nema unutrašnjih graničnih kontrola. Cilj Komisije je povratak normalnom funkcionisanju Šengena i ukidanje svih kontrola na unutrašnjim granicama do kraja 2016, kako je i propisano Planom „Povratak Šengenu“.