Ono što je pre sedam godina počelo kao miran protest usred obećanja tzv. arapskog proleća, ubrzo se pretvorilo u građanski rat u Siriji u kom je 400.000 ljudi stradalo, više od 11 miliona ih je raseljeno, a skoro 19 miliona je dovedeno u situaciju da im je potrebna pomoć. Susedi Sirije, Liban, Jordan i Turska, pokušavaju da se izbore sa najvećim progonom u novijoj istoriji.

Prodemokratski protesti su započeti u martu 2011. u Dari na jugu Sirije i ubrzo su se proširili na celu zemlju, na šta su sirijske snage bezbednosti uzvratile brutalnom represijom. Nemilosrdno nasilje režima i brutalan rat protiv sopstvenog naroda nije doveo samo do građanskog rata, haosa i razaranja, već i do jačanja ekstremizma i terorističkih grupa poput Daiša i Al-Nusre.

U sukobu danas svakodnevno stradaju civili uprkos obećanjima da će se nasilje smiriti i bezbrojnim pozivima međunarodne zajednice za prestanak vatre.

Spašavanje života u Guti i celoj Siriji i zaštita civila moraju biti na prvom mestu. Humanitarna pomoć je potrebna celoj Siriji, ali je stanje trenutno naročito kritično u istočnoj Guti, Idlibu i Afrinu. Rezolucija 2401 Saveta bezbednosti UN predstavlja jednoglasni odgovor međunarodne zajednice za prestanak nasilja i daljeg pogoršavanja humanitarne situacije širom Sirije, ali ona se i dalje u velikoj meri ne poštuje zbog stalne kopnene ofanzive i vazdušnih napada kao i namernih napada režima na civile i zdravstvenu infrastrukturu u istočnoj Guti uz podršku Rusije i Irana. Osim toga, osuđujemo ograničavanje pristupa humanitarnoj pomoći od strane režima i neprestano uklanjanje medicinske pomoći iz humanitarnih konvoja. EU izražava veliku zabrinutost i zbog sve goreg humanitarnog stanja u Afrinu nakon turske vojne operacije. Rezoluciju 2401 Saveta bezbednosti UN moraju da sprovode sve strane kako bi se omogućila isporuka humanitarne pomoći i evakuacija iz zdravstvenih razloga koje su hitno potrebne u celoj Siriji, a naročito u istočnoj Guti i Afrinu.

Danas još jednom pozivamo sve strane da pod hitno i u potpunosti sprovedu Rezoluciju 2401 Saveta bezbednosti UN kojom se zahteva hitan prekid vatre i ponovo pozivamo Rusiju, Iran i Tursku da ispune svoje obaveze kao garanti sporazuma iz Astane, kao što je EU učinila pismom visoke predstavnice upućenom ministrima navedenih zemalja nakon sastanka Saveta za spoljne poslove 26. februara.

Stav Evropske unije o tome da se ovaj sukob ne može rešiti vojnim putem je od početka jasan. Ponavljamo da se ova stravična humanitarna kriza može okončati samo održivim političkim rešenjem, koje se može pronaći samo stvarnim i inkluzivnim političkim procesom koji zadovoljava demokratske težnje i potrebe sirijskog naroda u skladu s relevantnim rezolucijama Saveta bezbednosti UN, uključujući Saopštenje iz Ženeve iz 2012. i Rezoluciju 2254 Saveta bezbednosti UN. EU u tom smislu još jednom ističe podršku specijalnom izaslaniku UN i ženevskom procesu kojim rukovode UN. EU je odigrala svoju ulogu u borbi protiv Daiša i, imajući u vidu da je ta teroristička organizacija gotovo poražena u Siriji, smatramo da je politički dogovor jedini način za pronalaženje održivog rešenja sukoba, uključujući trajno iskorenjivanje nasilnog ekstremizma.

Postizanje konstruktivnog i inkluzivnog političkog dogovora koji ispunjava težnje svih Sirijaca i uključuje odgovarajuću zastupljenost žena tokom unutarsirijskih pregovora u Ženevi je presudno.

Demokratija, ljudska prava i vladavina prava su osnovni principi i Evropska unija radi na tome da ih pretoči u konkretne inicijative. Bez pravde i pravedne zastupljenosti svih zajednica ne može doći do značajne promene u Siriji. Pozdravljamo konstruktivnu ulogu sirijske komisije za pregovore i njen angažman u tom procesu. Pozivamo režim da se na smislen način uključi u pregovore, a njegove saveznike da iskoriste svoj uticaj kako bi osigurali angažman režima.

Nastavićemo da se neumorno zalažemo za odgovornost za ratne zločine. To je neophodna osnova za nacionalno pomirenje. Osim toga, osuđujemo upotrebu hemijskog oružja od strane sirijskog režima i Daiša, koja je potvrđena u izveštajima zajedničkog istražnog mehanizma UN i Organizacije za zabranu hemijskog oružja i ističemo veliku zabrinutost povodom kontinuiranih izveštaja o korišćenju hemijskog oružja. Nedavni izveštaji moraju biti temeljno istraženi, a počinioci tih stravičnih zločina privedeni pravdi. Međunarodna zajednica ne može da toleriše nekažnjavanje ratnih zločina i zločina protiv čovečnosti.

EU nastavlja da podržava jačanje otpornosti sirijskog stanovništva. Lokalne administrativne strukture na područjima pod kontrolom opozicije će i dalje dobijati podršku EU. Sirija mora biti ponovo ujedinjena kao suverena i jedinstvena zemlja. EU će u ovom kontekstu biti spremna da pomogne u obnovi Sirije tek kada bude uspostavljena sveobuhvatna, realna i inkluzivna politička tranzicija u skladu sa Rezolucijom 2254 Saveta bezbednosti UN i Saopštenjem iz Ženeve iz 2012, a nastaviće da podržava i susedne zemlje.

Evropska unija je najveći donator u okviru međunarodnog odgovora na sirijsku krizu sa donacijama vrednim više od 10,6 milijardi evra od 2011. Druga briselska konferencija za Siriju, koja se održava 24. i 25. aprila 2018, biće još jedan korak EU i UN u naporima da se pažnja međunarodne zajednice zadrži na sukobu u Siriji i da se odgovori na hitne humanitarne potrebe onih koji su zahvaćeni ovim sukobom i da se podrži otpornost zemalja domaćina.

Budućnost Sirije je u miru, demokratiji, ravnopravnom građanstvu i vladavini prava. Evropska unija će nastaviti da se odlučno i dosledno zalaže za ovo, u korist sirijskog naroda.

EU će i dalje biti uz Sirijce.