Delegacija EU u Srbiji, EU info centar i Otvorena Komunikacija organizovali su u Narodnoj skupštini Republike Srbije finalnu debate Evropske škole debate sa temom «Ovaj dom smatra da EU treba da proširi slobodu kretanja radne snage na države Zapadnog Balkana»

Bio je to je završni događaj Evropske škole debate koja je trajala od novembra 2015. do maja 2016. Prijavilo se 165 učesnika, srednjoškolaca iz cele Srbije (Niš, Novi Sad, Kragujevac, Kruševac, Bečej, Pećinci, Paraćin, Jagodina, Odžaci i Beograd) od kojih je odabrano tridesetoro. Pre finalne, beogradske, debate su održane u Novom Sadu, Nišu, Bečeju i Paraćinu.

Na finalu, u Skupštini Srbije učesnici su debatovali podeljeni u dva tima sa po tri člana a žiri su činili zamenik šefa Delegacije EU Oskar Benedikt potpredsednik Skupštine Srbije Vladimir Marinković i Đorđe  Jovićević iz Otvorene komunikacije.

Cilj projekta Evropska debatna škola, koji u Srbiji traje tri godine, je da se podstakne debatovanje, kao sve popularniji metod razvijanja kritičkog mišljenja mladih. U sučeljavanju argumenata učesnici ne iznose sopstvene stavove već zastupaju zadatu temu sa namerom da je što ubedljivije obrazlože.

“Migranti popunjavaju deficitarna mesta na tržištu rada evropskih država”

debateriTim koji se zalagao za slobodu kretanja radnika država Zapadnog Balkana unutar EU – Nađa Milošević, Nikola Tucakov i Aleksandar Radivojević zastupali su stav da je nova radna snaga potrebna snažnim evropskim

ekonomijama a da bi radnici sa ovih prostora usvojili evropske standarde i pre nego što se njihove države učlane.

Nađa Milošević je navela da „za migraciju radne snage često važi da su doprineli većoj nezaposlenosti što zapravo nije tačno, jer migranti često popunjavaju mesta koju su deficitarna i potrebna tržištu rada država članica EU“

Nikola Tucakov je izneo da bi ovakva mera omogućila razvijanje poslovnih veza, kao i upoznavanje građana sa jedinstvenim tržištem EU. „Nije novac jedino što motiviše. Ljudi imaju svoje porodične, kulturne veze i neće doći do masovnog egzodusa jer ove stvari ljude vezuju sa sredine iz kojih dolaze. Trenutni status quo otvara mogučnost za crno tržište rada jer će ljudi težiti da se bilo kako zaposle u EU što je loše kako sa same radnike tako i za vladavinu prava“, smatra Tucakov.

Aleksandar Radivojević je izneo predlog da se radnici vrate u svoje zemlje ako za tri meseca ne nađu posao. „Prema podacima kancelarije za dijasporu godišnje se slije 4 milijarde evra u Srbiju kao donacija judi koji rade van Srbije i šalju novac svojoj porodici. Na ovaj način mi jačamo kupovnu moć stanovnika što podstiče proizvodnju a što dalje jača ekonomiju naše zemlje“ argument je koji je izneo Radivojević.

“Odlaziće još više ljudi iz zemlje i opašće motivaciija za ulazak u EU”

FoNet

FoNet

Tim “opozicije” ovakvom stavu: Ana Vesić, Nikola Stanković i Uroš Pajčin usprotivili su se, uz ocenu da bi to izazvalo odliv mozgova u Srbiji i da bi, naprotiv, trebalo ljude zadržati u svojoj zemlji da privređuju, uz napomenu da radnici EU ne gledaju blagonaklono na radnike sa Balkana, jer im uzimaju posao, smanjuju cenu rada i imaju negativan stav prema migrantima.

Ana Vesić je ukazala da građani EU smatraju da nagomilavanjem radne snage  dolazi do smanjenja njihovih plata. „Građani EU će biti prinuđeni da budu manje plaćeni, čak i da nije tako – to je percepcija građana“, rekla je Ana Vesić.

Nikola Stanković je istakao da poslovne veze postoje i da je tvrdnja da nismo upoznati sa tržištem EU pogrešna jer mi već sada imamo dobre trgovinske veze sa Unijom. „Već sada imate godišnje preko 30 000 ljudi koji odu i ako doneste ovu meru onda će odlaziti još više ljudi. Opašće i motivacija da ove zemlje uđu u EU, jer EU dobija radnu snagu koja je jeftinija a u zemlji kandidatu neće više biti dovoljno eksperata i radne snage“, smtara Stanković.

Uroš Pajčin je svoju argumentaciju bazirao na stavu da bi se slobodom kretanja radne snage koja bi obuhvatila i zemlje Zapadnog Balkana „smanjio broj kvalitetnih radnika i pogotovo kritičnu masu ljudi koji mogu da kontrolišu rad političara radeći svoje svakodnevne poslove“.

„Slobodan protok radne snage je i u EU kontraverzna tema“

Na debati u Maloj Sali Narodne skupštine bilo je prisutno 150 srednjoškolaca iz Niša, Paraćina, Beograda, Pančeva i Bečeja.

Pobedio je tim opozicije za koji je glasala publika, kao i jedan članovi žirija Đorđe Jovićević i Vladimir Marinković, koji je ocenio da će mogućnost posla u EU doći, ali da zasad to nije potrebno, jer već sad iz Srbije godišnje ode oko 30.000 ljudi i da Srbiji u narednom periodu treba kadar koji će biti zamajac privrede i sprovoditi reforme na putu u EU.

Član žirija Oskar Benedikt glasao je za slobodan protok radne snage, iako je naveo da je za Brisel ključno pitanje odliv mozgova, koji smanjuje domaći potencijal i napomenuo da je to u samoj Uniji jedna od najkontroverznijih tema, koja je i okidač za referendum u Velikoj Britaniji.