Srbija je deo evropskog kulturnog prostora i uspešno učestvuje u programima EU koji podržavaju kulturu, ocenjeno je na panelu “Može li kultura u Srbiji bez Evrope”, održanom na štandu EU na Sajmu knjiga.

Pregovaračko poglavlje 26 sadrži oblasti kuture, ali pored toga i oblasti omladina, sport i obrazovanje, rekla je predstavnica Delegacije EU u Srbiji Nadežda Dramićanin. Ona je podsetila da u oblasti kulture ne postoje strogi utvrdjene direktive EU koje treba poštovati, već samo preporuke: “EU se trudi da da okvirne preporuke, jer direktive čije se sprovodjenje prati ne postoje. Dajemo okvirne preporuke kroz program Kreativna Evropa…”, rekla je Dramićanin i navela da je budžet za taj program koji traje do 2020. godine povećan.

Prema njenoj oceni, bitno je da projekte kojim konkurišu pišu same organizacije. Osim kroz Kreativnu Evropu, dodala je Dramićanin, podrška kulturi se daje i kroz IPA – Instrument pretpristupne pomoći.

“Smatramo da kultura u Srbiji ne može sama, da je bolji put saradnje”, zaključila je Dramičanin, dodavši da je činjenica da je saradnja neophodna i za konkurisanje za EU sredstva.

Emil Vaš/EUIC

Emil Vaš/EUIC

Predstavnica Deska Kreativna Evropa Srbija, Nina Mihaljinac, navela je da 40 organizacija iz Srbije učestvuje u tom programu, i to u svim njegovim komponentama.  Kao primere je navela da je dosta podržano uspostavljanje scene savremenog plesa, izdavaštvo, programi razvoja publike… “Neke izdavačke kuće i opstaju zahvaljujući prevodima koje finansijski podržava Kreativna Evropa”, dodala je Mihaljinac.

Kako je rečeno na panelu, Srbija je prva u okviru Kreativne Evrope po broju podržanih prevoda.

Mihaljinac je ocenila da Srbija jeste deo evropskog kulturnog prostora, ali da bi sama država morala da pronadje koji su joj to prioriteti tokom prgovaračkog procesa.

Šefica Media Deska za Srbiju, dela Kreativne Evrope kojim se podržavaju audiovizuelni mediji Nevena Negojević rekla je da je Srbija od marta 2016, kada je počela uccešće u tom potprogramu, dosta uspešna. “Naša prva godna se pokazala kao vrlo uspešna:  8 projekata, najviše za razvoj filmova. .. Filmski fetivali se nisu snašli, samo je Palićkii festivad dobio podršku. Dobio ju je, recimo i Beldocs, ali ne kao festival, već za razvoj industrijskog marketinga, rekla je Negojević,dodavši da je to deo na kome više treba raditi.

Ekspertkinja Tima Evropa Srbija, Lola Joksimović je ocenila da Srbija treba da na nacionalnom nivou utrvdi šta su prioriteti kulturne politike. “Ne postoji zvanična strategija zemlje koja bi pompgla organizacijama da apliciraju”, dodala je ona.

Emil Vaš/EUIC

Emil Vaš/EUIC

Po njenim rečima, konkurisati za sredstva u oblasti kulture danas nije jednostavno jer je za manje organizacije to često iscrpljujući posao ako se prijavljuju same, a uz to je sve manji broj Fondacija zainteresovanih za prostor bivše Jugoslavije.

“Potrebno je 40 odsto sredstava za kofinansiranje projekata ako se prijavljujete za Kreativnu Evropu, a to je priličan problem”. Sa druge strane, dodala je Joksimović, dobro je to što organizacije iz sveta prepoznaju srpske kao dobre partnere za udruživanje. Prihvataju saradnju sa našim organizacijama jer imamo znajnje i vrednosti”, zaključila je Joskimović.

Direktorka Zadužbine Ilije M. Kolarca Jasna Dimitrijević predstavila je iskustva iz projekta TakeOver u kome Kolarac učestvuje sa parterima iz Poljske, Grčke i Italije a čiji je cilj razvoj publike, najpre publike mladih. Tema je, kazala je, zajednička za sve zemlje, i zato je projekat i osmišljen. Kako bi ga što uspešnije sproveo, Kolarac je oformio Savet mladih koji je preneo kako mladi zaista vide neke problem i dao svoju perspektivu, Dimitrijevic je navela da Kolarac, koji vise ne dobija budžteska sredstva, ima probleme skoro iste kao državne institucije ali da je u prednosti prilikom sprovodjenja projekata jer poseduje infrastrukturu.

Potpredsednica Foruma za kulturu Evropskog pokreta u Srbiji Milena Stefanovich ocenila je da je taj forum ponovo formiran nedavno kako bi se bavio lobiranjem u oblasti kulture. Ona je izrazila nadu da će nacionalna strategija kulture biti na javnoj raspravi naredne godine kao što je najavljeno.