U trećoj evaluaciji Kodeksa ponašanja za borbu protiv nezakonitog govora mržnje na internetu, koju su sprovele nevladine organizacije i javna tela, navodi se da su IT kompanije u proseku uklonile 70 odsto prijavljenog sadržaja.

Facebook, Twitter, YouTube i Microsoft su se od maja 2016. obavezali na borbu protiv govora mržnje na internetu sprovođenjem Kodeksa ponašanja. Treća runda praćenja pokazuje da ove kompanije u sve većoj meri ispunjavaju obavezu uklanjanja nezakonitog govora mržnje u roku od 24 sata. Postoje, međutim, nerešeni izazovi, konkretno u pogledu sistemskog davanja povratnih informacija korisnicima.

Google+ i Instagram su danas najavili da će se pridružiti inicijativi, čime će broj aktera biti dodatno povećan.

Potpredsednik Evropske komisije nadležan za jedinstveno digitalno tržište Andrus Ansip pozdravio je taj napredak: „Današnji rezultati jasno pokazuju da platforme na internetu ozbiljno shvataju svoje obaveze u pogledu provere prijava i uklanjanja nezakonitog govora mržnje u roku od 24 sata. Podstičem IT kompanije da unaprede transparentnost i davanje povratnih informacija korisnicima, u skladu sa smernicama koje smo objavili prošle godine. Važno je uspostaviti i zaštitne mere kako bi se izbeglo prekomerno uklanjanje i zaštitila osnovna prava poput slobode govora.”

Komesarka EU za pravosuđe, zaštitu potrošača i rodnu ravnopravnost Vera Jurova dodaje: „Internet mora biti bezbedno mesto, bez nezakonitog govora mržnje i ksenofobičnog i rasističkog sadržaja. Pokazalo se da je Kodeks ponašanja dragocen alat za brzo i efikasno suzbijanje nezakonitog sadržaja. Ovo pokazuje da se snažnom saradnjom između IT kompanija, civilnog društva i tvoraca politika mogu postići rezultati i istovremeno očuvati sloboda govora. Očekujem da će IT kompanije biti podjednako odlučne da reše i druga važna pitanja, kao što su borba protiv terorizma ili nepovoljni uslovi korišćenja za korisnike.

Današnja evaluacija potvrđuje da postoji stalan napredak kada je u pitanju uklanjanje nezakonitog sadržaja otkako je Kodeks usvojen u maju 2016:

  • IT kompanije su u proseku uklonile 70 odsto celokupnog nezakonitoga govora mržnje koji su im prijavile nevladine organizacije i javna tela koja su učestvovala u evaluaciji. Stopa uklanjanja postojano se povećavala, sa 28 odsto zabeleženih u prvom krugu praćenja u 2016. na 59 odsto zabeleženih u drugom krugu praćenja u maju 2017.
  • Danas sve uključene IT kompanije u potpunosti ispunjavaju cilj ispitivanja većine prijava u roku od 24 sata prosečnom stopom višom od 81 odsto. Ta se stopa udvostručila u odnosu na prvi krug praćenja i povećala u odnosu na prethodno zabeleženu stopu od 51 odsto prijava proverenih u roku od 24 sata.

Očekivana poboljšanja

Iako su ispunjene glavne obaveze iz Kodeksa ponašanja, potrebna su dodatna poboljšanja u sledećim oblastima:

  • U proseku, u skoro trećini slučajeva, korisnici ne dobijaju povratne informacije, a stopa se razlikuje od kompanije do kompanije. Transparentnost i povratne informacije su oblasti koje zahtevaju dodatna poboljšanja.
  • Kodeks ponašanja nadopunjuje zakonodavstvo za suzbijanje rasizma i ksenofobije, kojim je za počinioce dela nezakonitog govora mržnje, na internetu ili van njega, predviđeno krivično gonjenje. Nevladine organizacije su prijavile policiji ili tužilaštvu u proseku jedan od pet slučajeva prijavljenih IT kompanijama. Ova brojka je od prethodne evaluacije više nego udvostručena. Policija takve slučajeve treba hitno da istraži. Komisija je organima javne vlasti, civilnom društvu i preduzećima obezbedila mrežu za saradnju i razmenu dobrih praksi kao i ciljanu finansijsku podršku i operativne smernice. U dve trećine država članica postoji nacionalna kontakt tačka za prijavu govora mržnje na internetu. Poseban dijalog nadležnih organa vlasti država članica i IT kompanija je predviđen za proleće 2018.