Kulturno nasleđe nema samo simbolički, već i jak ekonomski značaj. Ipak, problemi očuvanja kulturnog nasleđa su brojni: nemar, nedostatak nacionalne strategije u ovoj oblasti, finansijskih sredstava i odgovarajućeg broja stručnih radnika. Uprkos brojnim preprekama, kulturna raznolikost i duga tradicija odražavanja autentične kulturne baštine iznedrili su specifično kulturno nasleđe koje Srbija i Mađarska danas imaju. Polazeći od činjenice da je ono u multietničkim zajednicama prepoznato kao sredstvo komunikacije i međusobnog uvažavanja, te da se prenosi sa generacije na generaciju.

Zato su aktivnosti evropskog projekta prekogranične saradnje Mađarska – Srbija „Mladi i nasleđe – tradicija i budućnost u prekograničnom regionu“ – HERINFUTUR usmerene na približavanje kulturnog nasleđa mladima u njihovom svakodnevnom životu, kao i na njihovo intenzivnije uključivanje u procese zaštite i dugoročnog očuvanja. Fokus je na području Južne Bačke i Županije Čongrad Čonad kroz inovativnu upotrebu medija.

Idejni autori Projekta, kao i partneri, Pokrajinski sekretarijat za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama i Fond „Evropski poslovi“ Autonomne pokrajine Vojvodine – kao prekogranični partneri sa područja Republike Srbije, te samouprava županije Čongrad Čonad sa sedištem u Segedinu – kao prekogranični partner sa područja Mađarske, prepoznali su zajedničko kulturno nasleđe koje se formiralo kao rezultat istorijskih okolnosti i suživota ljudi na ovim prostorima, kao i potrebu da se mladi, ali i druge ciljne grupe u regionu informišu ili podsete na ovo, te da im se ukaže na značaj pomenute vrednosti i potrebu da se ona neguje, čuva i zaštiti.

Segedin

„S obzirom na napredak informacionih tehnologija, a imajući u vidu naklonjenost mladih digitalnim medijima kao i moći modernih tehnologija, ideja je da se takvom upotrebom medija ova tema učini prijemčivijom mladima: brzo i lako dostupno prikupljanje informacija putem internet sajta, onlajn brošure i mobilne aplikacije, čime će ideje i duh Projekta na jednostavan način moći da uđu u svaki dom, a što će činiti trajan podsetnik ideji vodilji, temi i ciljevima Projekta“, kaže Marko Tešić, Menadžer projekta, Pokrajinski sekretarijat za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama.

Kroz različite edukacije i radionice ono što ostaje jeste podignuta svest o važnosti zajedničkog kulturnog nasleđa kao javnog dobra među mladima, ali i drugim ciljnim grupama u pregraničnom području, regionu i šire, te svest o potrebi njegove zaštite i konzervacije. Aktivnosti su fokusirane na razmenama učenika i studenata koji su prema svom školskom opredeljenju usmereni ka temi ovog projekta, te njihovom učešću na radionicama o kulturnom nasleđu, njegovoj zaštiti i konzervaciji, kao i okruglim stolovima i  konferecijama eksperata u predmetnim oblastima.

„Fokus na radionicama je u praktičnom radu. Stručnjaci za kulturno nasleđe i konzervaciju učenicima i studentima prezentuju primere zajedničke kulturne baštine, metode i primere praktične konzervacije, a polaznici će to i sami praktikovati na modelima“, objašnjava Tešić.

Ono što će ovi mladi ljudi ostaviti svima nama nakon projekta jeste veb sajt,  mobilna aplikacija i on-lajn brošura na kojima će biti sistematizovan materijal nastao tokom sprovođenja projekta – kao trajni podsetnici na važnost zajedničkog kulturnog nasleđa na području Južne Bačke i Županije Čongrad Čonad, i potrebi da se ono očuva i zaštiti.