Evropska unija dugo podržava svoje partnere na Zapadnom Balkanu na putu evropskih integracija, a Evropski savet je iznova potvrdio nedvosmilenu podršku evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana 9. marta 2017. Kredibilna politika proširenja je ključna komponenta Globalne strategije EU i ne predstavlja samo strateško ulaganje u evropsku bezbednost i prosperitet, već uveliko doprinosi miru u nekada ratom razorenim područjima. Uslovljavanje proširenja EU kao i fokus na snažnu regionalnu saradnju pomaže da se stvori političko okruženje koje podstiče rešavanje bilateralnih pitanja ili prestanak njihovog iskorišćavanja u političke svrhe.

Podrška EU partnerima u regionu i saradnja sa njima danas donosi konkretne prednosti: prilike za putovanje, studiranje u inostranstvu, postepeno unapređenje upravljanja i vladavine prava, dobrosusedske odnose i regionalnu saradnju.

Značajni koraci u evropskim integracijama:

  • Sporazumi o stabilizaciji i pridruživanju sada su na snazi u svih šest zemalja; EU i Kosovo* su održali prvi sastanak Saveta za stabilizaciju i pridruživanje u novembru 2016.
  • Pristupni pregovori sa Crnom Gorom dobro napreduju (otvoreno je 28 poglavlja, dok je tri privremeno zatvoreno) kao i sa Srbijom (otvoreno je 10 poglavlja, a dva su privremeno zatvorena).
  • Nakon parlamentarnih izbora održanih 25. juna, EU nastavlja sa pružanjem snažne podrške napretku u sprovođenju reforme pravosuđa u Albaniji, što je ključni preduslov za otvaranje pristupnih pregovora.
  • Nakon podnošenja zahteva za članstvo, EU je počela da priprema Mišljenje o Bosni i Hercegovini septembra 2016. i čeka odgovore na Upitnik.
  • Nakon vanrednih parlamentarnih izbora održanih decembra 2016, izabrana je nova vlada orijentisana ka reformama u Bivšoj jugoslovenskoj Republici Makedoniji, koja je spremna da sprovede hitne reformske prioritete i Sporazum iz Pržina. EU će zemlji nastaviti da pruža snažnu podršku kako bi ostala na putu evropskih integracija.
  • Dijalog između Beograda i Prištine, kome posreduje visoka predstavnica/potpredsednica Federika Mogerini, važan je za integracije obe strane kao i za stabilnost i mir u regionu. Beograd i Priština su pokazali visok nivo posvećenosti dijalogu, što je dovelo do konkretnih dostignuća u interesu građana. Od jeseni 2012. je održano preko 40 sastanaka na visokom nivou.

Regionalna saradnja: EU pruža snažnu političku i finansijsku podršku saradnji u regionu, koja služi kao katalizator pomirenja i dobrosusedskih odnosa. Pored političke podrške zapadnobalkanskoj šestorki i Berlinskom procesu, EU pruža i konkretnu finansijsku podršku za šest regionalnih inicijativa, uključujući Regionalni savet za saradnju, u cilju jačanja privrednog razvoja, unapređenja povezanosti i poboljšanja bezbednosti i mnogih drugih koristi za ceo region. EU podržava inicijativu Zapadnog Balkana da uspostavi regionalno ekonomsko područje kako bi region od 20 miliona ljudi postao privlačniji za investitore i čime bi bila otvorena nova radna mesta i prilike u regionu.

Agenda povezivanja: EU uspostavlja regionalno tržište električnom energijom i uskoro potpisuje Ugovor o saobraćajnoj zajednici sa regionom. Dobro razvijena i povezana saobraćajna i energetska infrastruktura od presudnog je značaja za regionalnu saradnju, privredni rast i privlačenje investicija. EU troši do jedne milijarde evra na infrastrukturu i izdvojila je sredstva za srodnu tehničku pomoć na Zapadnom Balkanu, kako je objavljeno na samitu Berlinskog procesa u Beču 2015.

EU je najveći donator na Zapadnom Balkanu.

IPA: Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA) je sredstvo pomoću kog EU podržava reforme u „zemljama proširenja“ pružanjem finansijske i tehničke pomoći. Sredstvima iz IPA – koji je sada u drugoj fazi – jačaju se kapaciteti zemalja tokom pristupnog procesa zahvaljujući čemu dolazi do progresivnih, pozitivnih dešavanja u regionu. IPA II se nadovezuje na rezultate ostvarene izdvajanjem skoro četiri milijarde evra za pojedinačne partnere na Zapadnom Balkanu i dodatnih tri milijarde evra iz fondova za više zemalja za period između 2014-2020.

Pretpristupni fondovi EU predstavljaju dobru investiciju u budućnost kako zemalja proširenja, tako i same EU. Oni pomažu korisnicima da sprovedu političke i ekonomske reforme, koje ih pripremaju za prava i obaveze koje proizlaze iz članstva u EU. Te reforme građanima pružaju bolje prilike i omogućuju razvoj standarda koji su jednaki standardima koje uživaju građani EU. Pretpristupni fondovi pomažu i EU da ostvari svoje ciljeve u vezi sa održivim ekonomskim oporavkom, snabdevanjem energijom, saobraćajem, životnom sredinom, klimatskim promenama, itd.

Jaki ekonomski odnosi: EU je najveći trgovinski partner zemalja Zapadnog Balkana i čini više od dve trećine direktnih stranih investicija u regionu.

Stvaranje prilika za mlade i inovacije: Neposredno učešće u programima EU kao štu su Erazmus+Horizon 2020Kreativna EvropaCOSME partnerima pomaže da unaprede svoj razvoj stvaranjem prilika za mlade i istraživače.  Prednosti programa Erazmus+ u 2015. je iskoristilo više od 18.000 studenata. U okviru programa posvećenog istraživanjima i inovacijama Horizon 2020,  biće obezbeđeno više od 125 miliona evra u periodu između 2014. i 2020. za unapređenje istraživanja i inovacija u regionu.

EU podržava stabilnost i bezbednost u regionu.

Regionalna i globalna bezbednost: Dve misije Zajedničke bezbednosne i odbrambene politike (ZBOP) (EUFOR-ova operacija Altea i EULEX Kosovo) se sprovode u regionu; istovremeno, partneri na Zapadnom Balkanu preduzimaju korake u pravcu toga da postanu garantori bezbednosti, sa 10 kontingenata koji rade u misijama ZBOP-a širom sveta.

Inicijativa za borbu protiv terorizma: Terorizam, nasilni ekstremizam i radikalizacija predstavljaju zajedničke pretnje po EU i njene partnere na Zapadnom Balkanu, a za njihovo rešavanje je neophodan zajednički pristup. Zajedno radimo u Europolu, Eurojustu, Mreži podizanja svesti o radikalizaciji i Inicijativi Zapadnog Balkana za ST (WBCTi) i uz finansijsku podršku putem IPA. Obezbeđujemo više od 42 miliona evra za projekte usmerene na borbu protiv terorizma i nasilnog ekstremizma u regionu, pored finansiranja srodnih projekata u području bezbednosti i vladavine prava.

Migracije: EU daje snažnu podršku naporima partnera sa Zapadnog Balkana kroz namenske programe vredne preko 100 miliona evra za pružanje finansijske i humanitarne pomoći, obezbeđivanje stručne pomoći na terenu, upravljanje migracijskim tokovima i smanjivanje šansi za kršenje ljudskih prava.