Dobijanje sertifikata za proizvodnju organske hrane trebalo bi da bude lakše za male poljoprivrednike od prvog januara ove godine, zahvaljujući novom sistemu grupne sertifikacije. Nova pravila Evropske komisije važe za proizvođače iz Evropske unije, ali i iz zemalja koje nisu članice EU, ali izvoze svoje orgnske proizvode na tržište EU.

Organska poljoprivreda je brzo rastuća oblast u poljoprivredi EU, što je direktan rezultat povećanog interesovanja potrošača za organske proizvode. Kao odgovor na izazove koje predstavlja ova brza ekspanzija, i kako bi se obezbedio efikasan pravni okvir za industriju, EU je donela nove propise.

Zbog složenosti i značaja podzakonskih akata koji su u pripremi, njegovo stupanje na snagu je odloženo za godinu dana, sa 1. januara 2021. na 1. januar 2022. Kovid kriza takođe je usporila ovaj proces. Odlaganje su prvobitno zatražile zemlje EU, Evropski parlament, zemlje koje nisu članice EU, i druge zainteresovane strane.

Primeri promena koje će biti napravljene u skladu sa novim organskim zakonima uključuju:

  • pravila proizvodnje će biti pojednostavljena kroz postepeno ukidanje brojnih izuzetaka i isključivanja;
  • sistem kontrole će biti ojačan zahvaljujući strožim merama predostrožnosti i robusnim proverama duž celog lanca snabdevanja;
  • godišnji fizički pregled će se zasnivati na proceni rizika i više neće biti obavezan za sve operatere. Fizički pregled objekata ili objekata niskog rizika sada se može vršiti svaka 24 meseca.
  • proizvođači u trećim zemljama moraće da se pridržavaju istog skupa pravila kao oni koji proizvode u EU;
  • organska pravila će pokrivati širu listu proizvoda (npr. so, pluta, pčelinji vosak, lišće vinove loze, palmina srca) i imaće dodatna pravila proizvodnje (npr. jeleni, zečevi i živina);
  • sertifikacija će biti lakša za male poljoprivrednike zahvaljujući novom sistemu grupne sertifikacije;
  • postojaće ujednačeniji pristup smanjenju rizika od slučajne kontaminacije pesticidima;
  • izuzeća za proizvodnju u razgraničenim lejama u plastenicima će se postepeno ukidati.

Podsetimo, u martu 2021. Komisija je pokrenula organski akcioni plan za Evropsku uniju. Akcioni plan predviđa postizanje cilja po kome bi do 2030. godine četvrtina poljoprivrednog zemljišta trebalo da se nađe upod organskom proizvodnjom .

Protekle godine je 23. septembar uspostavljen kao Evropski dan organske proizvodnje i ubuduće će se obeležavati istog datuma, svake godine.

Više informacija pronađite na ovom linku.

Evropska unija je donirala 230 miliona evra za poljoprivredu i bezbednost hrane u Srbiji od 2000. godine. Podizanje konkuretnosti, standarda bezbednosti hrane i čuvanja javnog zdravlja, poštovanje dobrobiti životinja i standarda zaštite životne sredine – glavni su pravci pomoći EU ovom sektoru.   IPARD (Instrument pretpristupne pomoći za ruralni razvoj) jeste vodeći program u ovoj oblasti, u okviru kog je za Srbiju izdvojeno 175 miliona evra u periodu između 2014. i 2020. godine, uz još 55 miliona evra nacionalnog sufinansiranja, a namenjen je poljoprivrednim proizvođačima.

Pročitajte još:

Organsko iz plastenika – I zdravo i ukusno

Puls Evrope u Hrvatskoj – Kako raste poljoprivreda u EU

Uz pomoć EU, Selenča postaje centar organske proizvodnje

Za naša polja – EU za poljoprivredu