Evropska komisija usvojila je danas Saopštenje o politici proširenja EU i Paket proširenja za 2020. godinu: Godišnji izveštaji koji ocenjuju sprovođenje suštinskih reformi na Zapadnom Balkanu i u Turskoj, predstavljeni su zajedno sa jasnijim i preciznijim preporukama i smernicama za naredne korake tih partnera, u skladu sa unapređenom metodologijom proširenja.

Visoki predstavnik EU za spoljne poslove i bezbednosnu politiku i potpredsednik Evropske komisije, Đuzep Borelj, je rekao: „Građani Zapadnog Balkana su deo Evrope i oni pripadaju Evropskoj uniji. Današnji izveštaji o Paketu proširenja daju rigoroznu ocenu koja pokazuje način kako da se ide dalje, ističući ono što je postignuto i gde je još potrebno dosta posla da se uradi.

Predstavljajući godišnji Paket proširenja, komesar EU za susedstvo i proširenje, Oliver Varhelji, je izjavio: „Od početka mandata ove Komisije, moj cilj je da osiguram da i naši partneri sa Zapadnog Balkana i države članice EU povrate poverenje u proces pristupanja. Naše rigorozne, ali pravične ocene koje su predstavljene danas detaljno opisuju kako zemlje stoje s reformama, i daju jasne smernice i preporuke za buduće korake. Njihovo dinamično sprovođenje će ubrzati napredak naših partnera na evropskom putu i doneti trajne rezultate. Paralelno sa tim, predstavili smo Ekonomsko-investicioni plan koji će pospešiti dugoročni oporavak regiona i ubrzati ekonomsku konvergenciju sa EU.”

Zapadni Balkan

Kredibilna politika proširenja je geostrateško ulaganje u mir, bezbednost i privredni rast u celoj Evropi, još i više u vreme rastućih globalnih izazova i podela. Čvrsti i na zaslugama zasnovani izgledi za puno članstvo u EU za Zapadni Balkan su u političkom, bezbednosnom i ekonomskom interesu same Evropske unije. Saopštenje Komisije „Unapređivanje procesa pristupanja – verodostojna EU perspektiva za Zapadni Balkan“, koje su podržale zemlje članice u martu 2020. iznosi konkretne predloge za jačanje procesa pristupanja, čineći ga predvidljivijim, kredibilnijim, dinamičnijim i podložnim snažnijem političkom usmerenju. Osnažen pristup ističe važnost procesa pristupanja zasnovanog na zaslugama i utemeljenog na međusobnom poverenju i jasnim obavezama Evropske Unije i Zapadnog Balkana, sa još snažnijim fokusom na suštinske reforme.

Verodostojan napredak u oblasti vladavine prava ostaje značajan izazov, koji je često u korelaciji sa nedostatkom političke volje. Spor tempo u pravosudnoj kulturi se nastavlja po čitavom regionu Zapadnog Balkana bez dovoljne posvećenosti principu nezavisnosti pravosuđa. Celokupan tempo u borbi protiv korupcije je usporen i učinak je u većini zemalja daleko od toga da ispunjava zahteve za članstvo, dok je u oblasti slobode izražavanja i medijskog pluralizma zabeležen najmanji napredak prošle godine.

Prvi put Komisija ocenjuje ukupni bilans u pristupnim pregovorima i sa Crnom Gorom i sa Srbijom i predlaže kako dalje. To bi trebalo da omogući da međuvladine konfrencije, koje bi trebalo da se održe nakon objavljivanja godišnjeg paketa Komisije, obezbede forum za politički dijalog o reformama, sagledaju celokupan proces pristupanja i definišu planove za narednu godinu, uključujući otvaranje i zatvaranje poglavlja i eventualne korektivne mere.

U slučaju Albanije i Severne Makedonije, Komisija očekuje što skorije sazivanje prvih međuvladinih konferencija nakon usvajanja pregovaračkih okvira u Savetu. Komisija je potvrdila dalji napredak u sprovođenju reformi u Albaniji i Severnoj Makedoniji. Albanija je već postigla odlučujući napredak i blizu je ispunjavanju uslova koje je definisao Savet uoči prve međuvladine konferencije.

Očekuje se da Bosna i Hercegovina reši 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Komisije o prijavi za članstvo u EU, gde su samo neki koraci do sada preduzeti. Kada je reč o Kosovu*, postignut je ograničen napredak u reformama povezanim sa EU i važno je da vlasti na Kosovu udvostruče napore kako bi napredovali ka evropskom putu, između ostalog i kroz primenu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

Komisija je takođe usvojila danas sveobuhvatan Ekonomsko-investicioni plan za Zapadni Balkan, sa ciljem da pospeši dugoročan privredni oporavak regiona, zelenu i digitalnu tranziciju, podstakne ekonomsku regionalnu saradnju, pogura privredni rast i podrži reforme koje su potrebne za napredovanje na putu ka EU.

Turska

Turska je i dalje ključan partner za Evropsku uniju. Međutim, Turska je nastavila da se udaljava od Evropske unije ozbiljnim nazadovanjem u oblasti demokratije, vladavine prava, osnovnih prava i nezavisnosti pravosuđa. Kao što je Savet izjavio 2018. i 2019. pristupni pregovori Turske su efektivno u zastoju, i nova poglavlja ne mogu da se razmatraju za otvaranje ili zatvaranje. Izveštaj koji je danas predstavljen potvrđuje da činjenice koje leže u osnovi ove ocene i dalje važe, bez obzira na ponavljanu posvećenost vlade cilju pristupanja EU. Dijalog i saradnja sa Turskom su nastavljeni, posebno u rešavanju izazova povezanih sa migracijama, uprkos zabrinutostima oko događaja na grčko-turskoj granici u martu 2020. Izveštaj takođe iznosi kako se spoljna politika Turske sve više sudara sa prioritetima EU u okviru zajedničke spoljne i bezbednosne politike.

Naredni koraci

Sada je na Savetu da razmotri preporuke Komisije i donese odluke o daljim koracima.

Proces proširenja

Aktuelna agenda proširenja obuhvata partnere sa Zapadnog Balkana i Tursku. Pristupni pregovori su otvoreni sa zemljama kandidatima Crnom Gorom (2012), Srbijom (2014) i Turskom (2005). U martu 2020. zemlje članice su pristale na otvaranje pristupnih pregovora sa Severnom Makedonijom i Albanijom. Bosna i Hercegovina (zahtev za pridruživanje EU podnet u februaru 2016.) i Kosovo (Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju stupio na snagu u aprilu 2016.) su potencijalni kandidati.

Proces pristupanja EU se i dalje zasniva na utvrđenim kriterijumima, pravednim i rigoroznim uslovima i načelu sopstvenih zasluga. Pristupanje EU zahteva sprovođenje kompleksnih reformi u izazovnom okruženju – cilj koji može da se postigne samo na dugoročnom planu. Da bi proces išao napred, kandidati za pristupanje treba, i to prioritetno, da brže postignu istinske i održive rezultate u ključnim pitanjima: vladavini prava, reformi pravosuđa, borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, bezbednosti, osnovnim pravima, funkcionisanju demokratskih institucija i reformi javne uprave, kao i  ekonomskom razvoju i konkurentnosti.

Dalji napredak u pomirenju, dobrosusedskim odnosima i regionalnoj saradnji su takođe od izuzetnog značaja.

Izveštavanje u ovogodišnjem paketu proširenja takođe odražava predloge za unapređen pristup procesu pristupanja. Ocene i preporuke za zemlje, naročito dalekovidne smernice o konkretnim reformskim prioritetima, su još jasnije i preciznije. Izveštaji pružaju veću transparentnost, uključujući i trenutno stanje u pristupnim pregovorima i meru u kojoj se sprovode suštinske reforme. Dati su komparativni pregledi postignutog u osnovama, kao i spoljni indeksi da upotpune ocene Komisije. Od država članica su traženi snažniji doprinosi, one su konsultovane tokom procesa i davale su informacije i ekspertizu, između ostalog i preko svojih ambasada na terenu. Izveštaji takođe sadrže ocene javne političke posvećenosti vlasti strateškom cilju pristupanja EU.

Za više informacija

Saopštenje Komisije

Za detaljne zaključke i preporuke za svaku zemlju, pogledajte:

Albanija: DOPIS; Izveštaj; faktografik

Bosna i Hercegovina: DOPIS; Izveštaj; faktografik

Kosovo: DOPIS; Izveštaj; faktografik

Crna Gora: DOPIS; Izveštaj; faktografik

Severna Makedonija: DOPIS; Izveštaj; faktografik

Srbija: DOPIS; Izveštaj; faktografik

Turska: DOPIS; Izveštaj; faktografik

Za opštije informacije

Unapređivanje procesa pristupanja – verodostojna EU perspektiva za Zapadni Balkan

*Ova oznaka je bez prejudiciranja stavova o statusu i u skladu je sa Rezolucijom 1244 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija i mišljenjem Međunarodnog suda pravde o proglašenju nezavisnosti Kosova