Planine pružaju utočište velikom broju ljudi, a još više mnogobrojnim životinjskim i biljnim vrstama. Medved Miloš sa Jadovnika markiran je 2017. godine i od tada se satelitski prati njegovo kretanje, a tehnološke mogućnosti, koje su dostupne onima koji se bave proučavanjem i praćenjem krupnih sisara, pružaju priliku da vrše detaljnije analize ili da znaju kada “medved uđe u roming” dok putuje planinskim predelima.

Višestruki značaj planina ogleda se i u bitnim funkcijama kao što su snabdevanje pitkom vodom, sprečavanje erozije ili prečišćavanje vazduha. Zbog svega toga i iz još mnogo razloga je važno da brinemo o planinama, biljnim i životinjskim vrstama koje tamo borave i da uradimo sve što možemo da ih sačuvamo – poruka je sa online panela, koji je organizovao EU info kutak Novi Sad, povodom Međunarodnog dana planina. 

Pored bogatog biljnog sveta u planinama i ogromnog broja različitih životinja, ovi predeli predstavljaju i najvažnija mesta za očuvanje krupnih sisara. Za njih su planine najvažniji dom, najznačajnije stanište za vrste kao što su medved, vuk ili ris, ističe prof. dr Duško Ćirović sa Biološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

„Klisure, kanjoni i neka druga orografija pružaju veoma značajno pribežište za te životinje, na njima pronalaze dnevno ili sezonsko sklonište u slučaju medveda, koji tokom zime najčešće svoja hibernacijska skloništa nalaze na ovim prostorima“ kaže prof. dr Ćirović i uverava da su planine kao takve izuzetno značajne za očuvanje krupnih sisara, ne samo u Srbiji  već u celom svetu.

Kako svedoči prof. dr Ćirović, krupni sisari imaju velike teritorije na kojima borave i one se mere stotinama, nekada i hiljadama kvadratnih kilometara, što govori o značaju ne samo jedne planine već i jednog šireg prostora za njihovo očuvanje.

Planine su značajni centri očuvanja biološke raznovrsnosti, uverava na online panelu prof. dr Vladimir Ranđelović, sa departmana za biologiju i ekologiju Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Nišu.

Govoreći o bogatstvu planina, profesor Ranđelović kaže da postoje planine koje kriju veliki broj vrsta i od samih botaničara, koji svakim novim izlaskom na teren mogu da otkriju nešto do tada nezabeleženo. Kada je reč o planinama koje se prostiru po Srbiji, ističu se po florističkoj raznovrsnosti i bogatstvu, po ukupnom broju vrsta koje na njima rastu i opstaju. Ukupna flora Srbije broji oko 4000 različitih vrsta.

Foto: Dr Vladimir Ranđelović

„Ukoliko uporedimo floru naših planina sa onima u Evropi, možemo da primetimo da postoje neke države koje imaju manji broj vrsta nego pojedine naše planine. Poređenja radi, po dostupnim podacima flora Velike Britanije ima negde oko 1700 biljnih vrsta, flora Holandije blizu 1400, a pojedine naše planine taj broj uveliko premašuju. U flori Stare planine, koja se nalazi na istoku Srbije, učestvuje oko 1750 vrsta i podvrsta biljaka, flora Kopaonika je izgrađena od više od 1500 vrsta, a Šar planina na svojim terenima nosi oko 1800 biljnih vrsta“ navodi prof. dr Ranđelović ukazujući na raznolikost i prirodno bogatstvo planinskih predela u Srbiji.

Panel na temu planina koji je realizovao  EU info kutak Novi Sad izazvao je veliku pažnju publike, mnogo komentara i pitanja o ovoj važnoj temi. Panel diskusijom je moderirao Mr Nikola Stojnić, ornitolog i načelnik odeljenja za zaštitu vrsta Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode.

Međunarodni dan planina, koji se obeležava 11. decembra, ustanovljen je 2002. godine odlukom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, a ovogodišnja tema je bogatstvo biodiverziteta planina i značaj održivog razvoja za lokalne zajednice u planinskim područjima. Ideja je da se svake godine nizom akcija i razgovora kada se obeležava Dan planina ukaže na njihovu lepotu, vrednost i značaj, a sa druge strane i njihovu ranjivost i važnost očuvanja. 

Naslovna fotografija: dr Duško Ćirović