Napredak u socijalnom uključivanju Roma je moguć samo ako se svi u zemlji uključe u taj proces na svim nivoima, uključujući Vladu, lokalne samouprave i organizacije civilnog društva, ocenili su učesnici konferencije o socijalnom uključivanju Roma.

Tom ocenom počeo je četvrti po redu Seminar o socijalnom ukljucivanju Roma i Romkinja u Republici Srbiji. Ovaj skup deo je programa Evropske komisije koja od 2011, na svake dve godine organizuje seminare posvećene položaju Roma u regionu.

Potpredsednica Vlade Srbije, ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastructure Zorana Mihajlović upozorila je da posebna pažnja mora da se posveti zapošljavanju Roma i njihovom uključivanju u institucije, dodajući da smatra da taj ozbiljan zadatak nije posao za samo jednog čoveka, ministarstvo ili grupu, već za celo društvo.

Ona je rekla da je broj Roma koji studiraju povećan, ali oni ne nalaze posao posle studija, a kao primer je navela to što je 11 Roma koji su završili Kriminalističku akademiju još uvek bez posla.

“To je pitanje razvoja demokratskog društva, jer od malih nogu treba da učimo decu u kakvom društvu treba da živimo”, rekla je Mihajloviæ.

Marta Garsijia Fidalgo iz Generalnog direktorata za politiku susedstva i pregovora o proširenju Evropske komisije je rekla da je važno usvojiti sve potrebne dokumente, ali da se moraju obezbediti promene na terenu koje zahtevaju promenu mentaliteta.

“Integracija Roma je prioritet koji je u srcu pregovora o proširenju Evropske unije”, rekla je ona i dodala da se napredak u tom pogledu direktno odražava na proces proširenja.

FoNet

“Imamo pravac i vremenski okvir za integraciju Roma i svi imamo dužnost da doprinesemo tome. Uspećemo ako svako učini sve što može, a neophodna je koordinacija između ministarstava, lokalnih vlasti, organizacija građanskog društva i romske zajednice”, naglasila je Fidalgo.

Šefica pregovaračkog tima Srbije u pregovorima sa EU Tanja Miščević je rekla da je uključivanje jedne velike grupe ljudi u normalni život važno jer nas to svrstava u red razvijenih evropskih država.

“Najteža stvar je promena svesti. Nažalost, to nije moguće preko noći i zato postoje strategije i akcioni planovi da nam pomognu u izmeni svesti korak po korak”, rekla je ona, dodajući da pitanje inkluzije nije samo deo poglavlja 23, već i nekoliko drugih.

Ona je podsetila da je Srbija do sada otvorila 10 poglavlja, a da postoji realna mogućnost da još četiri otvori do kraja godine.

Predsednik Nacionalnog saveta romske nacionalne manjine Tefik Radmanović kazao je da moramo jasno da razlikujemo učešće Roma na političkom i tehničkom nivou u sprovođenju Strategije za inkluziju, dodajući da Roma nema na mestima gde se donose odluke.

“Strategija treba da bude vidljiva na svim nivoima, a i Romi treba da budu vidljivi na svim mestima, od ministarstava do lokalnih samouprava, rekao je on i dodao da, nažalost, ne možemo da budemo zadovoljni dosadašnjim stepenom primene strategije.

On je istakao da je ključni cilj postizanje ravnopravnosti za Rome i naglasio da je uveren da je on dostižan i da zajedničkim zalaganjem i koordinacijom možemo da ga postignemo.

Seminari o socijalnom uključivanju Roma i Romkinja

Seminari o Romima za Evropsku komisiju odnosno Delegaciju EU predstavljaju osnovnu platformu za razgovor o ovim pitanjima sa srpskim vlastima. Operativni zaključci usvojeni u junu 2015. i Akcioni plan za poglavlje 23 su ključni elementi zakonodavnog okvira za inkluziju Roma u Srbiji. Stoga redovno izveštavanje Vlade o njihovom sprovođenju ima presudan značaj.

Teme ovogodišnjeg seminara su mere za unapređenje položaja Roma u sistemu obrazovanja,  aktivnostima i problemima uočenim na nacionalnom i lokalnom nivou u oblasti zapošljavanja, socijalno i zdravstveno osiguranje Roma, stanovanje i legalizacija romskih naselja kao i o izazovi i moguća rešenja kada je reč o problemu ličnih dokumenata i položaja interno raseljenih i povratnika po Sporazumu o readmisiji.

Do sada su u Srbiji organizovana tri sastanka o položaju Roma u regionu: 2011, 2013. i 11. juna 2015. Evropska komisija i srpske vlasti na sastancima procenjuju napredak odnosno trenutno stanje u sledećim oblastima: obrazovanje, lična dokumenta (npr. upis Roma u matične knjige i izdavanje ličnih karata), zdravstvena zaštita, stanovanje i zapošljavanje.

Osim toga, na sastancima se usvajaju zajednički operativni zaključci (mere koje vlasti treba da preduzmu u određenom vremenskom periodu) čije se sprovođenje redovno prati.