Među svim činiocima životne sredine zagađenje vazduha predstavlja vodeći faktor rizika za oboljevanje i umiranje. Zagađenom vazduhu izloženo je gotovo 99% globalnog stanovništva, podaci su Svetske zdravstvene organizacije. Godišnje sedam miliona života izgubljeno samo od posledica zagađenja vazduha na globalnom nivou, od toga nisu izuzeti ni građani Srbije.

Na pitanje „Šta udišemo?“ i kako to utiče na zdravlje govorile su doktorke sa Instituta za javno zdravlje Vojvodine na drugom u nizu događaju „Zelene serije“ u organizaciji EU info pointa u Novom Sadu.

Kada govorimo o uticaju vazduha na zdravlje, često zanemarujemo njegovu zagađenost u zatvorenom prostoru, čiji je uzrok najčešće duvanski dim, rekla je dr Snežana Ukropina, specijalistkinja socijalne medicine. Izloženost duvanskom dimu doprinosi 1.3 miliona smrtnih slučajeva godišnje, sa 11.2% opterećenja kod dece mlađe od 5 godina.

 „Istraživanja pokazuju da dugotrajno izlaganje zagađenju vazduha životne sredine ima za posledicu povećanje mortaliteta, karcinoma pluća, kardiovaskularnih i respiratornih bolesti, kao i smanjenje očekivanog trajanja života. Unutrašnje zagađenje bismo mogli da eliminišemo jednostavnim merama, a tek onda treba preći na spoljašnju sredinu“, objašnjava Ukropina.

Institut za javno zdravlje Vojvodine u fokusu ima i praćenje svih faktora zagađenja životne sredine, u koji su uključeni i zagađenje vazduha, zemljišta, vode, buka i mnogi drugi. Prema podacima, unutrašnje i spoljašnje zagađenje vazduha na trećem je mestu po uticaju na prevremene smrti u svetu.

 

„Godišnje je sedam miliona života izgubljeno od posledica zagađenja vazduha na globalnom nivou“, istakla je dr Nataša Dragić.

Dr Sanja Bijelović, načelnica Centra za higijenu i humanu ekologiju na Institutu za javno zdravlje Vojvodine, kaže da na zdravlje ljudi utiče i jedan faktor zagađenja o kojem se inače retko govori – buka.

„Ona nas pritiska, deluje na naše receptore na koži i taj nadražaj se prenosi do našeg mozga, te mi postajemo uznemireni. Usled te uznemirenosti dolazi do porasta krvnog pritiska, povećava se nivo šećera itd. Sve to utiče na rad srca“, ukazuje dr Bijelović.

Razgovoru su prisustvovali zainteresovani građani i građanke, kao i aktivisti, koje je zanimao rad i ingerencije Instituta za javno zdravlje Vojvodine u odnosu na zaštitu životne sredine i urbanističke planove na lokalu.

Događaj je organizovan u saradnji sa Pokrajinskim zavodom za zaštitu prirode. Angažovanje za zdraviju životnu sredinu kreće sa informisanošću onih koji u njoj žive, a više informacija o ovoj temi može se pronaći na sajtu Zavoda za javno zdravlje Vojvodine.

Evropska unija je svetski lider u zaštiti životne sredine. EU podržava Srbiju na putu ka zdravijoj životnoj sredini. Donirajući preko 400 miliona evra bespovratne pomoći za zaštitu životne sredine, EU je najveći donator u ovoj oblasti u Srbiji. Uz finansijsku podršku EU, Srbija radi na razvoju i primeni planova za zaštitu životne sredine na strateškom nivou, ali i na održivom sistemu zaštite životne sredine koji stvara zdravije okruženje i podiže kvalitet života.