“Pravo na zdravu vodu za piće je apsolutni prioritet. Obezbediti dovoljne količine zdrave pijaće vode, zatim, preduzeti sve mere da se štete od poplave umanje u što većem obimu.”

Ovo su jedni od glavnih ciljeva upravljanja vodama, koje je istakla Nataša Milić, v.d. direktora Republičke direkcije za vode, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, tokom vebinara posvećenog ovoj temi, a u okviru serijala COVID Restart, koji je u ponedeljak emitovan na Fejsbuk stranici EU info centra – EU u Srbiji.

Povod ovog vebinara bio je Međunarodni dan Dunava, koji se u Srbiji obeležava svakog 29. juna.

O izazovi sa kojima se susreću reke u Srbiji govorili su i dr Momir Paunović, Institut za biološka istraživanja „Siniša Stanković“ Univerzitet u Beogradu, Institut od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju, Univerzitet u Beogradu, zatim Srđan Stanković, osnivač udruženja Supernatural festival, a gledaocima su se obratili i Štefan fon Kajc, stalni savetnik na tvining projektu „Podrška planiranju politika u sektoru upravljanja vodama“ i Antoan Avinjon, Delegacija Evropske unije u Srbiji.

Moderator je bila Duška Dimović iz Svetske organizacije za prirodu (WWF Srbija).

“Svesni smo da je zaštita vode sve veći izazov za čoveka i prirodu i da je kriza vode uvrštena u pet globalnih rizika sa kojima se svet suočava. Države članice Evropske unije 2000. godine su na dobar način pristupile ovom problemu, usvajanjrem takozvane Okvirne direktive o vodama, čiji je cilj postizanje dobrog statusa svih površinskih i podzemnih voda u EU. Vodni ekosistemi ne poznaju granice, i zato rešavanje problema u ovoj oblasti zahteva tesnu saradnju. Osim toga, novi izazovi poput klimatskih promena imaće sve važniju ulogu za čoveka i prirodu – u smislu poplava i suša – ali i u pogledu čitavog biosistema”, smatra Štefan fon Kajc, nemački biolog angažovan na EU projektu o vodnim propisima.

On je govorio o evropskoj i srpskoj saradnji i usaglašavanju vodnih propisa, na šta se obazrela i Nataša Milić:

“Ovaj projekat koji je započeo prošle godine, sa ekspertima iz Austrije, Nemačke i Holandije, zahvaljujući Evropskoj uniji kojoj ovom prilikom želim da zahvalim, jer ona prepoznaje potrebe vodoprivrede, ima sluha za nas, i mnogo projekata sa njima radimo.”

Dr Momir Paunović govorio je o opasnostima sa kojima se suočavaju reke.

“Kada govorimo o pritiscima na reku, (uglavnom) govorimo o zagađenju, a zagađenje je samo jedan od pritisaka. Značajni su i oni koji nastaju usled fizičkog menjanja kaarkteristika reke, a to su brane, hidrocentrale, odbrana od poplava… Ove promene jako utiču na vodne ekosisteme, a time ne mislimo samo na biološku raznovrsnost. To je povezan sistem, i ako sistem ne radi kako treba, ta voda neće moći da se korisiti.”

On se obazreo i na pitanje mini hidroelektrana, koje je poslednjih godina u našoj zemlji veoma aktuelno.

“Mislim da benefit imaju samo oni koji direktno ulažu u njih, država i priroda nemaju benefit. Moramo raditi u pravcu toga da se energija proizvodi, da se štitimo od poplava, da se voda koristi na najrazličitije načine, ali to ne bi trebalo da bude na toliku štetu prirode, lokalnog stanovništva i države”, rekao je on, dodavši da se posebno protivi izgradnji mini hidroelektranama u zaštićenim područjima.

O negativnim stranama mini hidroelektrana govorio je i Srđan Stanković. Civilno društvo može da utiče na donosioce odluka, smatra Stanković, ali postoje i određeni izazovi – civilno društvo bi trebalo da bude bolje organizovano.

Strategija za biodiverzitet

“Dobra vest je da je Evropska komisija usvojila 20. maja novu Strategiju za biodiverzitet, kako bi prirodu vratila u naše živote, kao i novu Strategiju „od njive do trpeze“, čiji je cilj uspostavljanje ekološki prihvatljivog prehrambenog sistema. Ove strategije se udružuju, i u skladu su sa evrospkim Zelenim sistemom“, rekao je Antoan Avinjon u video poruci.