Priroda koja nam je gotovo na dohvat ruke često nam je nepoznata, a njene vrednosti i potencijale poznaju samo najpredaniji ljubitelji životinja, planinarenja ili biciklizma. Kako bi saznali kakve vrednosti evropskog i svetskog značaja posedujemo u kanjonu Jerme, kao i kakvi su potencijali razvoja održivog turizma u ovom delu Srbije, Regionalna razvojna agencija Jug je u saradnji sa EU Info kutkom iz Niša, organizovala vođenu turu kroz Specijalni rezervat prirode „Jerma”. Ova tura održana je kao deo obeležavanja ovogodišnje EU zelene nedelje.

„S obzirom da ove nedelje obeležavamo Zelenu nedelju, naša ideja je da prvenstveno ukažemo na postojanje kanjona Jerme kao zaštićenog područja i da u skorijoj budućnosti pospešimo štićenje biodiverziteta kanjona Jerme i da zajedno sa opštinama na ovom području radimo na projektima održivog turizma i zaštite životne sredine“ – sa namerama i motivima ovog obilaska upoznaje nas Dragan Stojiljković iz Regionalne razvojne agencije Jug.

Na prostoru Specijalnog rezervata prirode „Jerma”  živi 170 vrsta ptica, među kojima su žutokljune galice, suri orao, sivi soko, jarebica kamenjarka, kao i stotinak vrsta dnevnih leptirova.

Ivan Medenica stručni saradnik iz oblasti biodiverziteta iz Zavoda za zaštitu prirode Srbije pojašnjava nam koje su vrednosti životinjskog sveta 2013. godine dovele kanjon Jerme na listu zaštićenih područja prirode Srbije:

„Na prostoru specijalnog rezervata prirode „Jerma“ imamo uspostavljen trorežimski stepen zaštite i on podrazumeva određeni način korišćenja samog prostora. Najvredniji delovi se nalaze u prvom režimu zaštite i specifičnost ovog prostora je činjenica da se čak 40% rezervata nalazi u ovom stepenu zaštite što je netipično za Srbiju. U ovom stepenu zaštite imamo prepoznate vrednosti kao što su ptice, sisari i biljke sa ovog lokaliteta. Na prostoru specijalnog rezervata prirode Jerma imamo međunarodno značajno područje za ptice i biljke, odabrano područje za dnevne leptire. Ovo područje je i Emeral područje, odnosno budući deo Natura 2000 Srbije kao deo Natura 2000 mreže zaštićenih područja unutar granica Evropske unije“.

Bogosav Stojiljković, mlađi stručni saradnik – botaničar iz Zavoda za zaštitu prirode Srbije, dodaje da je kanjon Jerme spcifičan jer su se u njemu održali neki uslovi prirodne sredine koji su postojali u davnoj prošlosti tako da su mnoge biljne vrste našle utočište na ovom prostoru.

„Neke od najinteresantnijih vrsta koje se mogu naći na ovom prostoru su ilirski kozinac, biljke iz grupe tercijlnih relikata poput mečije leske ili lovorovg lista. Botanički svet Jerme je interesantan jer ovde imamo uticaje mediterana i stepskih elemenata koji se spuštaju iz Sibira, pa se na području mogu naći i vrste poput gorocveta, jasenka, ilirskog ljutića i sl“ pojašnava Stojiljković.

Jovan Stefanović je planinski vodič koji najbolje razume potencijale ovog prostora. Objašnjava nam da smo tokom obilaska obišli najlepši deo kanjona Jerme, selo Vlasi, vidikovac Ravni Kamik, odakle se vidi deo kanjona Vlaško Ždrelo i da oko celog specijalnog rezervata prirode postoje obeležene pešačke i biciklističke staze, kao i sportsko penjalište sa dvanaest smerova u steni visine od oko sto metara. Planinarske staze koje vode do najviših vrhova su uređene i obeležene.

Kako bi se obezbedio održivi razvoj kroz turizam i zaštitu prirode ovog dela Srbije neophodno je poboljšati infrastrukturu. Dragan Stojiljković iz Regionalne razvojne agencije Jug naglašava da su dalji planovi usmereni ka jačanju putne i digitalne infrastrukture što je, budući da se kanjoj Jerme prostire na teritoriji Bugarske i Srbije, moguće realizovati kroz projekte pregogranične saradnje.

Lepota prirode koja nas je ostavila bez reči i koja je ostala očuvana hiljadama godina, očigledno je šansa za održivo i odgovorno upravljanje i razvoj opština na jugoistoku Srbije.