Nedeljni pregled vesti pripremio je EU info centar u Beogradu. Sve vesti možete pročitati, slobodno koristiti, preuzeti sa sajta www.europa.rs i podeliti sa prijateljima i kolegama
Mekalister: Srbija dosta postigla na putu ka EU, ali ostaje još mnogo toga da se uradi |
“Ja volim Srbiju” poručio je na srpskom, nakon niza sastanaka sa zvaničnicima i političarima, predsedavajući Komiteta za spoljne poslove Evropskog parlamenta i izvestilac EP za Srbiju Dejvid Mekalister i ponovio podršku Srbiji na putu evrointegracija. U saopštenju iz kabineta predsednika Srbije Aleksandra Vučića navodi se da je sa Mekalisterom razgovarao o evropskom putu zemlje, unutrašnjem dijalogu o Kosovu i napretku razgovora sa Prištinom. Iz Vlade Srbije nakon sastanka premijerke Ane Brnabić i Dejvida Mekаlistera, saopšteno je da je premijerka rekla da “Srbija uprkos brojnim izаzovimа nа putu kа punoprаvnom člаnstvu u EU, nаstаvljа unutrаšnje reforme”. Ministarka za evropske integracije Jadranka Joksimović izjavila je posle sastanka sa Mekalisterom da očekuje da će do kraja godine Srbija dobiti potvrdu zemalja članica da otvori još tri poglavlja - poglavlje 6 (kompanijsko pravo), 30 (ekonomski odnosi sa inostranstvom) i 33 (finansijske i budžetske odredbe). Srbija je, za ta poglavlja već spremna, a pripremaju se još dva koja takođe mogu biti otvorena, rekla je Joksimović. Šef diplomatije Ivica Dačić je Mekalisteru je kazao da će Srbija nastaviti da realizuje svoje spoljnopolitičke prioritete, pri čemu je članstvo u EU strateško opredeljenje Vlade, a takođe, i regionalna stabilnost, navodi se u saopštenju MIP-a. Mekalister je nakon sastanka sa članovima Odbora za evropske integracije Skupštine Srbije izjavio da su ti razgovori bili uspešni i ponovio podršku Srbiji na putu evrointegracija. Prema njegovim rečima Srbija je dosta postigla na putu ka EU, ali ostaje još mnogo toga da se uradi. Tokom prvog dana boravka u Beogradu Mekalister se sastao i sa liderima nekoliko opozicionih stranaka. Više informacija možete pročitati ovde. |  | |
Mekalister: Mediji su ključni za fnkcionisanje demokratije |
Uoči dolaska u Beograd u intervju za Dojče Vele, izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Dejvid Mekalister je rekao da je Srbija proteklih godina ostvarila napredak na evropskom putu, ali da je pred njom još uvek mnogo posla kada su u pitanju pre svega vladavina prava, borba protiv korupcije i sloboda medija. On je rekao da je Srbija činila vidljive napretke poslednjih godina što se vidi i po tome da je otvoreno 10 od 35 pregovaračkih poglavlja i da bi on želeo bih da se ove godine otvore dodatna poglavlja. Mekalister je ukazao i na važnost nastavka dijaloga o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine. „Nažalost trenutno nema napretka u dijalogu zbog nejasnog političkog stanja u Prištini. Dijalog, onako kako ga je formulisala EU, znači da obe strane, Srbija i Kosovo, mogu da idu evropskim putem bez da neka od strana blokira drugu u ovom napretku”, rekao je Mekalister. Ceo intervju možete pročitati ovde. |  | |
Primena mera programa EU za poljoprivredu i ruralni razvoj (IPARD) u Srbiji: Trenutno stanje |
Nezavisan evropski spoljni revizor je 14. avgusta započeo drugu spoljnu reviziju srpskih struktura za sprovođenje instrumenta za pretpristupnu pomoć u oblasti “Poljoprivreda i ruralni razvoj”. Mišljenje revizora se očekuje u septembru. Ono je preduslov za ponovno podnošenje zahteva Evropskoj komisiji za prenos upravljačkih i kontrolnih ovlašćenja (akreditaciju). Nakon ponovnog podnošenja dokumentacije, revizori Generalnog direktorata Evropske komisije za poljoprivredu i ruralni razvoj će posetiti Srbiju do kraja godine kako bi utvrdili da li sa Srbijom može da se zaključi Finansijski ugovor o IPARD programu. Revizije sprovedene tokom 2015. i 2016. utvrdile su Srbija tada još nije bila spremna za primenu IPARD programa. Od tada su domaći i organi EU tesno sarađivali na rešavanju svih zaključaka revizije. Grantovi iz IPARD programa će doneti direktnu korist srpskim poljoprivrednicima, privrednim društvima i ruralnim zajednicama. Za IPARD u Srbiji je izdvojeno 175 miliona evra za period od 2014. do 2020. i to u godišnjim tranšama u vidu bespovratne pomoći. Procenjuje se da će ta pomoć dovesti do ukupne investicije u poljoprivredu od oko 400 miliona evra. Više informacija možete pročitati ovde. |  | |
Zato što čuvamo kulturno nasleđe: Golubac |
Samo od 15. marta do 31. maja ove godine, oko 14.000 turista posetilo je Golubačku tvrđavu, a od toga su trećinu činili stranci, pokazuju podaci preduzeća Tvrđava Golubački grad. EU je sa 6,5 miliona evra finansirala rekonstrukciju, kao i izmeštanje saobraćaja iz same tvrđave i izgradnju obilaznice, kao i centra za posetioce. Obnova je trajala od septembra 2014. do maja 2016. godine, i sprovedena je u okviru šireg projekta “Socijalno-ekonomski razvoj dunavske regije u Srbiji” vrednog 19,5 miliona evra, koji je Evropska unija finansirala iz IPA fondova, a sprovodila i kofinansirala Austrijska razvojna agencija (ADA). Iz paketa IPA 2016, predviđeno je još dva miliona evra za završetak rekonstrukcije Golubačke tvrđave zahvaljujući kojoj će turistička ponuda Tvrđave biti poboljšana i otvorena nova radna mesta za lokalno stanovništvo. Osim obnove Golubačke tvrđave, u okviru istog projekta je sa 4,5 miliona evra izgrađen novi sistem vodosnabdevanja u Velikom Gradištu. Takođe, finansirano je 17 manjih projekata kojim je značajno unapređena turistička ponuda na Dunavu i otvoreno je više od 2.000 novih radnih mesta u opštinama dunavskog regiona. Više informacija kao i video o obnovi Golupca možete pogledati ovde. |  | |
Najnoviji Evrobarometar pokazuje porast optimizma i poverenja u EU |
Godinu dana posle referenduma u Ujedinjenom Kraljevstvu, porastao je optimizam stanovnika EU o budućnosti Unije pokazuju podaci Evrobarometra. Poverenje u EU raste i sada je na najvišem nivou od 2010, a podrška evru je veća nego što je zabeleženo od 2004. Štaviše, većina ispitanika iz 11 zemalja koje nisu članice EU i prvi put učestvuju u ispitivanju, kaže da pozitivno gleda na EU. Ovo su neki od ključnih rezultata poslednjeg ispitivanja Evrobarometar standarda koji su objavljeni danas zajedno sa Fleš Evrobarometar istraživanjem „Budućnost Evrope – Pogledi izvan EU.” Većina Evropljana (56 odsto) je optimistična u vezi sa budućnošću EU – povećanje od šest procentualnih poena u poređenju sa jeseni 2016, a najznačajnije povećanje se beleži u Francuskoj. Pozitivnu sliku o EU ima 40 odsto Evropljanai broj ispitanika sa pozitivnom slikom je porastao u 24 zemlje članice. Terorizam se, prvi put, smatra ogromnim izazovom sa kojim se suočava EU i danas je na vrhu liste pitanja koje građani navode kada se radi o izazovima sa kojiima se EU trenutno suočava. Drugi najčešće navedeni izazov je imigracija, koja je značajno ispred ekonomske, stanja javnih finansija država članica i nezaposlenosti. Detaljne podatke istraživanja možete pročitati ovde. |  | |
EU i Evropske snage solidarnosti pomažu obnovu italijanskih regiona pogođenih zemljotresom |
Povodom zemljotresa na italijanskom ostrvu Iskija komesar za humanitarnu pomoć i upravljanje vanrednim situacijama, Hristos Stilijanides, izjavio je saučešće porodicama nastradalih i poručio da je EU spremna da pomogne. “Naš Koordinacioni centar za reagovanje u vanrednim situacijama je odmah stupio u kontakt sa vlastima. Spremni smo da italijanskim vlastima ponudimo svaki vid podrške. Osim toga, vlastima je na raspolaganju i sistem za mapiranje satelita Kopernikus. Ovo je prilika i da pohvalim hrabre pripadnike hitnih službi koji neumorno rade na spasavanju života na terenu” poručio je komesar o čemu možete čitati ovde. Prethodno je prva grupa evropskih snaga solidarnosti stigla u Norciju u Italiji gde će raditi na rekonstrukciji građevina i obnovi socijalnih usluga kako bi pomogli lokalnoj zajednici koja je pre godinu dana bila pogođena jakim zemljotresom. Šesnaest mladih volontera Evropskih snaga solidarnosti pomagaće u rekonstrukciji istorijskih građevina koje su pretrpele velika oštećenja u zemljotresu, uključujući baziliku sv. Benedikta i benediktinski manastir. Do 2020. godine ukupno 230 pripadnika Evropskih snaga solidarnosti će pomagati italijanskim zajednicama kroz projekte za koje je izdvojeno 790.000 evra o čemu možete čitati ovde. Informativni list o načinima na koje EU može pomoći zemljama pogodjenim prirodnim katastrofama je dostupan ovde. |  | |
Junker o napadima u Barseloni i Turku |
Povodom terorističkog napada u Barseloni predsednik Evropske komisije Žan-Klod Junker je izrazio saučešće i poručio: „U mislima sam sa žiteljima Barselone, a naročito sa ljudima koji su uložili herojski napor i bez obzira na opasnost pritrčali u pomoć drugima kao i sa snagama bezbednosti koje rade na očuvanju sigurnosti građana. Komisija je spremna da vlastima pruži svaki vid pomoći i podrške. Ovaj kukavički napad je bio tendeciozno usmeren na one koji uživaju u životu i provode vreme sa porodicom i prijateljima. Nikada se nećemo sakrivati pred ovakvim varvarstvima.” Saopštenje u celini možete pročitati ovde. U saopštenju povodom napada u Turku u Finskoj Junker je naveo da “iako se još uvek ne znaju sve pojedinosti napada, oštro osuđujemo ovaj nemotivisani čin koji se odigrao samo dan nakon strašnog događaja u Španiji”. On je poručio da Evropska komisija stoji na raspolaganju narodu Finske i da je spremna da pruži svaki vid podrške, o čemu možete čitati ovde. |  | |
*Ova oznaka je bez prejudiciranja stavova o statusu i u skladu je sa Rezolucijom 1244 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija i mišljenjem Međunarodnog suda pravde o proglašenju nezavisnosti Kosova
EU tweet nedelje
Informacije i mišljenja iz ovog biltena ne predstavljaju nužno i zvanične stavove Evropske unije. Institucije i organi Evropske unije, kao ni lica koja postupaju u njihovo ime, ne mogu se smatrati odgovornima za moguću dalju upotrebu navedenih informacija.
Događaji u narednih sedam dana koje organizuje EU info centar u Beogradu i EU info kutci u Novom Sadu i Nišu:
28. avgust, Niš, EU info centar, 11.00, tribina o diskriminaciji osoba sa narušenim mentalnim zdravljem u organizaciji udruženja "Valenca" i "Caritsa" u okviru projekta "Human Rights Promotion in MEntal health in Networks" koji finansira EU kroz program "Evropski instrumenti za demokratiju i ljudska prava"
|