U emisiji Krenimo redom na Radio televiziji Srbije, posvećenoj 15 godina razvojne pomoći Evropske unije Srbiji, šef Delegacije EU u Srbiji, ambasador Majkl Davenport je naveo da konkretni razultati pokazuju kako je Srbija iskoristila bespovratna sredstva od 3 milijarde evra koliko joj je bilo omogućeno u ovom periodu.

„Konkretni razultati partnerstva pokazuju da je Srbija je iskoristila ova sredstva na dosta efikasan način. To pokazuje i procena evropskog revizorskog suda koji je dao pozitivnu ocenu što se tiče efikasnog korišćenja“ rekao je ambasador Davenport i podsetio na samo neke od primera pomoći iz evropskih fondova: „U oblasti energetike više od 500 miliona evra je uloženo u modernizaciju termoelektrane u Obrenovcu. Uloženo je i u modernizaciju i izgradnju dalekovoda i trafo stanica na jugu Srbije. EU je kroz IPA fondove pomogla izgadnju novih objekata za prečišćavanje vode i preradu otpada u Pirotu i Šapcu ali je to tek početak. Što se tiče budućnosti partnerstva naša praksa je da zajedno sa vladom Srbije definišemo opšte pravce i prioritete za saradnju“.

Davenport je posebno naglasio projekte pomoći malim i srednjim preduzećima u Srbiji. U okviru projekta Evropske investicione banke koji je obuhvatio unapređenje rada malih i srednjih preduzeća došlo je, kako je rekao, takođe do konkretnih rezultata. Jedno od preduzeća koje je učestvovalo u projektu „povećalo svoje proizvodne kapacitete za 40 % i izvoz za američko tržište za 50%“, naveo je Davenport i dodao da su „u proseku povećali promet za 58% i izvoz za 30%“. Kroz razvojni program „Evropski progres“ u saradnji sa Vladom Švajcarske takođe se pruža podrška malim i srednjim preduzećima, ukazao je ambasador. Posebni projekti „Evropskog progresa“ usmereni su na 34 opštine na jugu i jugozapadu Srbije i tiču se ekonomskog razvoja, privrede i privlačenja investicija, rekao je Davenport.

„Najčešće sam čuo hvala“

Na pitanje kakva su njegova iskustva u putovanjima po Srbiji i šta mu govore građani tokom susreta on je odgovorio da najčešće čuje reči zahvalnosti. „Naročito nakon poplava kada su ljudi dobili nove kuće, poljoprivrednici stočnu hranu ili sadnice, privatnici pomoć za obnovu svog biznisa. Najčešće sam čuo hvala“.

Povodom podataka istraživanja Fakulteta političkih nauka i Evropskog pokreta, po kojima su mladi ispitanici govorili da nemaju dovoljno informacija o EU kao i  izražavali stav da će EU uskoro da se raspadne, ambasador Davenport je nevao da Delegacija daje svoj doprinos informisanosti i preko beogradskog EU info centra i EU info kutaka u Novom Sadu i Nišu ali da je iskustvo iz drugih zemalja koje su se pridružile pokazalo da „Vlada mora da snosi najveću odgovornost za politiku informisanja janosti. I mora da dođe do većeg stepena rasprave“, naglasio je Davenport.

On je ukazao da EU pred velikim izazovima, da unutar same Unije mora doći do reformi koje je predsednik Evropske komisije Žan Klod Junker precizirao kao prioritete a na pitanje o predstojećem Brexit-u odgovorio je da veruje da će argumenti za ostanak u Uniji biti mnogo jači i „da će rezultat referenduma to potvrditi“.

Davenport je naveo i da je politika proširenja EU, koja uključuje zemlje regiona i Srbiju, jedinstven stav svih 28 zemalja članica. Na pitanje o budućim pregovorima i poglavljima koja se tiču osnovnih prava on je podsetio da je „Srbija potpisala sve međunarodne sporazume i naravno da ne želimo da to bude mrtvo slovo na papiru. Ovo je takođe tema akcionog plana za poglavlje 23 i reč je ne samo o zakonodavstvu već pre svega je reč o implementaciji svih međunarodnih obaveza“. On je ukazao da reforma pravosuđa ne znači samo nezavisnosti sudija već i efikasnost sudova jer je problem i za građane i za biznis veliki broj starih predmeta. Kroz projekat sa Ministarstvom pravde i Visokim savetom pravosuđa, Delegacija daje pdoršku za rešavanje i tog problema naveo je Davenport u intervjuu za RTS.

Medijske posete EU

Zahvaljujući podršci Delegacije EU u Srbiji i projektu „Medijske posete EU“ novinari iz brojnih redakcija širom Srbije bili su u prilici da se bave „evropskim“ temama koje zanimaju građane Srbije. Aleksandar Đorđević zadužen u Delegaciji za odnose sa javnošu i medije objasnio je u emisiji „Krenimo redom“ da je „nekoliko istraživanja pokazalo da građane najviše interesuju životne priče, kako se prerađuje otpadna voda ili kako se kontroliše kvalitet hrane. Pokazalo se da mediji žele da pokrivaju ovakve teme ali teška finansijska situacija onemogućava novinare da putuju. Mi smo im ponudili tu mogućnost“.

Zahvaljujući ovakvoj podršci od početka projekta više od 170 novinara i snimatelja imali su priliku da u zemljama članicama EU rade teme koje su sami odabrali. Rezultat je više od 3 sata različitih televizijskiih priloga i reportaža, preko 30 novinskih tekstova koji su objavljeni u dnevnim novinama ali i u nedeljnicima kao istraživačke priče. „Inicijatori tema su novinari i urednici. Mi im pomažemo zajedno sa ambasadama i obezbeđujemo neophodne kontakte. Novinari sami biraju teme. Suština projekta je da se kroz primere koji su prijemčivi Srbiji pokaže kako se to radi u zemljama EU i da se vidi kako Srbija to može da uradi“, objasnio je Đorđević.