Brisel, 31. januara 2011. godine

Evropski komesar za proširenje Štefan File primio je, od srpskog premijera Mirka Cvetkovića, odgovore Srbije na upitnik Evropske komisije, označavajući ključni korak Beograda u nastojanjima da, kao potencijalni kandidat za članstvo u EU, dokumentuje sve napore koji su uloženi zbog dobijanja statusa kandidata i otvaranja pregovora o pridruživanju. Predaja ovih odgovora predstavlja krunu 11 godina dugih nastojanja Srbije da, posle raspada bivše Jugoslavije i dugotrajne medjunarodne izolacije, uhvati korak sa evropskim integrativnim procesima.

Candidacy2Evropska komisija će, na osnovu ovih odgovora, dati mišljenje o spremnosti Srbije da ispuni kriterijume za članstvo u EU, koje će predstavljati osnovu za dalje odluke Brisela o integrativnim procesima ove države.

„Ovo je istorijski dan za Srbiju, a predavanje odgovora na Upitnik je ključan korak za zemlju na putu da dobije status kandidata i otvori pregovore o članstvu u Evropskoj uniji“, izjavio je evropski komesar za proširenje Štefan File, pošto mu je premijer Srbije Mirko Cvetković i zvanično uručio odgovore na Upitnik.

File je, na konferenciji za štampu, rekao da je Vlada Srbije uspešno uradila svoj zadatak i u roku od dva meseca uspela da odgovori na oko 2.500 složenih pitanja, što govori o posvećenosti i profesionalizmu administracije Srbije, posebno Kancelarije za evropske integracije.

„Sada je na Evropskoj komisiji da vidi da li Srbija ispunjava sva tri kriterijuma iz Kopenhagena za pristupanje“, rekao je File i dodao da je sa Cvetkovićem razgovarao o ključnim prioritetima za Srbiju, kao što su vladavina prava, saradnja sa Haškim tribunalom, reforma pravosudja, borba protiv organizovanog kriminala i korupcije.

„Ubeđen sam da će 2011. godina omogućiti Srbiji da učini važne korake ka EU, rekao je File i najavio da će u martu posetiti Srbiju. „Srbija mora da radi na dva paralelna koloseka, a to je rad na Upitniku i rad na reformama i Akcionom planu koji je Vlada Srbije usvojila“.

File je najavio da će Komisija slati ekspertske komisije u Srbiju, a namera je da se Izveštaj o godišnjem napretku za Srbiju završi do 12. oktobra, odnosno da Srbija ima vremena do septembra da ispuni Akcioni plan.

„Treba dati vremena i državama članicama EU da donesu svoje odluke da li na decembarskom samitu da glasaju za davanje statusa kandidata“, rekao je File.

Srpski premijer je rekao da su vlasti u Beogradu na pitanja Evropske komisije odgovorile za 45 dana, ali da se očekuju dodatna pitanja iz Brisela.

„Sada se očekuje njihova obrada ovde u Komisiji, ali paralelno sa tim Srbija će raditi na Akcionom planu i završetku reformi, najavio je Cvetković. „Srbiju, prema ovom Akcionom planu, očekuju važne reforme, od završetka reforme u pravosudju, donošenja novog zakona o izborima, ukidanja blanko ostavki, donošenja novog zakona o svojini“.

„To su ozbiljne aktivnosti koje moramo da uradimo u toku prve polovine ove godine, ukoliko bismo želeli da postanemo kandidat za članstvo u EU i dobijemo datum za početak pregovora, rekao je Cvetković, naglašavajući da Srbija mora da poboljša saradnju sa Haškim tribunalom.

Candidacy1Ceremonija u Briselu usledila je svega desetak dana pošto je Evropski parlament ratifkovao Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između EU i Srbije, za čije stupanje na snagu je, pored usvajanja u EP, neophodna i ratifikacija u svim zemljama članicama. Pozdravljajući reforme u Srbiji, poslanici EP su istakli da puna saradnja sa Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju ostaje „fundamentalni uslov za napredovanje Srbije na putu ka članstvu u EU“.

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, kojim se liberalizuje trgovina između EU i Srbije i otvara perspektiva članstva u EU, potpisan je 2008. godine. Zemlje članice EU su započele proces ratifikacije tek u junu 2010. Do sada je petnaest zemalja ratifikovalo Sporazum. Poslanici Evropskog parlamenta su pozvali preostale zemlje članice da to učine što pre.

Proces stabilizacije i pridruživanja je politika EU prema zemljama zapadno balkanskog regiona. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju predstavlja krajnju fazu ove politike kojom se stvara ugovorni odnos između date zemlje tog regiona i Evropske unije. Studija o izvodljivosti je izveštaj procene kojim se utvrđuje da li je data zemlja u stanju da započne pregovore o SSP. Proces stabilizacije i pridruživanja je potpomognut programom širokogrude finansijske predpristupne pomoći IPA.

Upitnik pogledajte ovde.

Mišljenje Evropske komisije o kandidaturi Srbije

Ključni nalazi Mišljenja o Srbiji

Mišljenje o zahtevu Srbije za članstvo u Evropskoj uniji je deo Paketa o proširenju za 2011. godinu koji je Evropska komisija usvojila 12. oktobra. Komisija je odlučila da preporuči da Srbija postane država kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, kao i da će ova zemlja biti spremna da započne pregovore o pristupanju čim bude ostvaren dalji dobar napredak u jednoj ključnoj oblasti.

Politički kriterijumi

Srbija je ostvarila značajan dalji napredak u ispunjavanju političkih kriterijuma. Srbija poseduje obiman pravni i institucionalni okvir za vladavinu prava i zaštitu ljudskih prava i manjina, koji u celini odgovara evropskim i međunarodnim standardima. U poslednjih nekoliko meseci su usvojeni ključni zakoni u skladu sa evropskim standardima u oblasti izbornog zakonodavstva, finansiranja političkih stranaka i odnosa između parlamenta i nezavisnih regulatornih tela. Sprovodi se dalekosežna reforma pravosuđa. U toku je proces revizije reizbora sudija i tužilaca, čiji cilj je da ispravi početne nedostatke u proceduri reizbora. Pravni i institucionalni okvir za vladavinu prava je sveobuhvatan, uključujući i oblasti borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala u kojima su ostvareni prvi rezultati. Međutim, postoji određeni broj nedostataka u primeni ovog pravnog okvira, u vezi sa kojima će Srbija morati da uloži veće napore.

Što se tiče situacije u vezi sa procesom Stabilizacije i pridruživanja, Srbija mora da bude pohvaljena za ostvarenje pune saradnje sa Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju (MKTJ), hapšenjem i izručenjem poslednja dva preostala optužena pred MKTJ, Ratka Mladića i Gorana Hadžića. Ukupno, Srbija je uspešno ispunila svih 46 zahteva MKTJ za izručenje optuženih. Srbija preuzima sve aktivniju ulogu u regionalnoj saradnji i podsticanju trajnog pomirenja u regionu. Nakon prvih rezultata ostvarenih u dijalogu sa Kosovom*, očekuje se obnavljanje angažmana Srbije i brza primena do sada postignutih dogovora. Srbija će takođe morati da ostvari dalji značajan napredak u poboljšavanju odnosa sa Kosovom i primeni pragmatičnih i održivih rešenja koji će olakšati živote građana.

Ekonomski kriterijumi

Srbija je preduzela važne korake ka uspostavljanju funkcionalne tržišne ekonomije. Srbija je postigla širok politički konsenzus o osnovama tržišne ekonomije, uz već ostvareni učinak na polju primene ekonomskih reformi. Uspela je da održi makroekonomsku stabilnost tokom globalne ekonomske krize. Razvija se slobodna tržišna utakmica između aktera na tržištu. Ekonomska integracija sa EU je na visokom nivou.

Međutim, i dalje je prisutan jedan broj strukturnih nedostataka koje će Srbija morati da reši kako bi bila u stanju da srednjoročno izađe na kraj sa pritiscima konkurencije i tržišnom utakmicom u okviru Evropske unije. Poslovni ambijent  je i dalje ograničen neizvesnom situacijom. Strane direktne investicije su počele da se oporavljaju tokom 2011. Uprkos postepenom ekonomskom oporavku, nezaposlenost ostaje na visokom nivou a socijalna situacija je i dalje teška. Neformalna ekonomija ostaje veliki izazov.

Zakonodavstvo EU

Srbija je ostvarila dalji napredak u pravcu usklađivanja svog zakonodavstva sa evropskim standardima, naročito na polju carine, oporezivanja, ekonomske i monetarne unije, statistike, preduzetničke i industrijske politike i zakona koji se bave preduzećima. Analiza napretka Srbije u usklađivanju sa zakonodavstvom EU i primeni acquis pokazuje da Srbija generalno poseduje dobar administrativni kapacitet i potencijal da srednjoročno preuzme obaveze članstva u EU.

Uprkos napretku ostvarenom u poslednje vreme u više oblasti, neophodni su dalji napori na usklađivanju sa zakonodavstvom EU i njegovoj efikasnoj srednjoročnoj primeni na polju slobode kretanja roba i radne snage, usluga i kapitala, javnih nabavki, konkurencije, finansijskih usluga, intelektualne svojine, informacionog društva i medija, bezbednosti hrane, politike transporta, energetike, socijalne politike i zapošljavanja, trans-evropskih mreža, regionalne politike, zaštite potrošača i zaštite zdravlja.

Srbija se suočava sa velikim izazovima na polju primene i sprovođenja zakona. Mada je administracija generalno dobro razvijena i pravosuđe prolazi kroz značajnu rekonstrukciju,neophodni su dodatni napori na jačanju kapaciteta za primenu i sprovođenje zakonodavstva EU. Biće potrebni značajni i trajni napori da bi se srednjoročno preuzele obaveze članstva u oblastima zaštite životne sredine, poljoprivrede i ruralnog razvoja, pravde, slobode i bezbednosti i finansijske kontrole.