Ovogodišnje izdanje Bitefa, 58. po redu, biće održano od 25. septembra do 4. oktobra pod sloganom „Lepota (ne)će spasiti svet”. Beogradskoj publici u glavnom programu predstaviće se deset produkcija koje stižu iz Nemačke, Francuske, Švajcarske, Bolivije, Brazila, Holandije, Belgije, Slovenije, Hrvatske i Srbije.

Ovogodišnji slogan – Lepota (ne)će spasiti svet nadovezuje se na Dostojevskog koji pod lepotom koja će spasiti svet misli na vrlinu i lepotu ljudske duše, koja u ovom kontekstu predstavlja pre svega etičku, a ne samo estetsku kategoriju. Ambivalentnost ovog slogana sugeriše kritičko promišljanje da li lepota zaista može da spasi svet u kakvom živimo.

Ovogodišnji Bitef biće svečano otvoren uz plesnu predstavu „Mekšanje” Dens on ansambla iz Berlina u koprodukciji sa Onasis Stegi iz Grčke i Nacionalnim koreografskim centrom Rilije-la-Pap iz Francuske, u koreografiji grčkog umetnika Hristosa Papadopulosa.

Mekšanje, foto: Jubal Battisti

Nakon svetske premijere početkom jula na prestižnom pozorišnom festivalu u Avinjonu, na Bitef stiže i predstava „Hekuba, ne Hekuba” čuvenog francuskog pozorišta Komedi fransez iz Pariza. Po prvi put će se ovo pozorište koje postoji nekoliko vekova predstaviti regionalnoj publici, i to baš u godini kada Bitef obeležava stogodišnjicu od rođenja Mire Trailović. Osim toga, ovo će biti i prvo učešće na Bitefu portugalskog umetnika Tijaga Rodrigeša, koji je odnedavno umetnički vođa festivala u Avinjonu. Rodrigeš je mit o Hekubi i njenoj deci na originalan način aktuelizovao i povezao sa savremenom istinitom pričom o specijalizovanoj ustanovi za decu sa autizmom u Ženevi i majci koja, u želji da zaštiti svoje dete, tuži tu instituciju nakon što je u javnost izašla priča o zlostavljanju štićenika.

Hécube, pas Hécube, Tiago Rodrigues, Comédie-Française

Festival će biti zatvoren uz višestruko nagrađivani rad „Trilogija Snaga kučke – I poglavlje: Nevesta i Laku noć, Pepeljugo” brazilsko-holandske umetnice Karoline Bjanki i njene plesne trupe Kara de Kavalo iz Brazila. Ovaj intrigantan rad se od tada našao na svim vodećim evropskim i svetskim festivalima, a ni publika ni kritika nisu ostale ravnodušne na autorkin radikalan pristup temi seksualnog nasilja.

Brazil će biti zastupljen i kroz predstavu „Antigona u Amazonu” gradskog pozorišta NTGent iz Belgije. Čuveni belgijski reditelj Milo Rau, dobro poznat Bitefovoj publici, ovim radom završava svoju trilogiju koja reinterpretira antičke mitove. Još jedan južnoamerički projekat biće u glavnom programu, „Palmasola – zatvorsko selo”, projekat Kristofera Frika u produkciji KLARA Teaterprodukcionen iz Bazela (Švajcarska) zasnovan na višegodišnjem istraživanju jednog od najozloglašenijih zatvora na svetu, takozvanog zatvorskog sela Palmasola u gradu Santa Kruz de la Sijera u Boliviji.

Antigona iz Amazona, foto: Kurt Van Der Elst

Tri regionalne produkcije su ove godine deo glavnog programa Bitefa. Predavanje-performans „Seksualno obrazovanje II: Borba” mlade slovenačke rediteljke Tjaše Črnigoj u koprodukciji Slovenskog mladinskog gledališča, Maske Ljubljana i Mesta Žensk, a bavi se temom borbe za reproduktivna prava u posleratnoj Jugoslaviji, podseća na ulogu čuvene Vide Tomšić u toj borbi, ali i istovremeno informiše o današnjem kontekstu koji definiše ovu temu. Zatim, „This is my truth, tell me yours” predavanje-performans autorke Jasne Žmak u produkciji Centra za dramsku umjetnost Zagreb (Hrvatska) i organizacija Via negativa i Mesto žensk iz Ljubljane (Slovenija).

Jedna od dve domaće produkcije u ovogodišnjem glavnom programu jeste predstava „Pravićemo nešto o ratu, rodu i slobodi, zvaće se: Šta bi rekla Čelsi meni” autora i izvođača Irene Ristić i Đorđa Živadinovića Grgura, nastala u produkciji umetničke grupe Hop.La! iz Beograda.

Seksualno obrazovanje II: Borba, foto: Nada Zgank

Selektorski tim ovogodišnjeg festivala čine umetnički direktor Nikita Milivojević, dramaturškinja i koselektorka Tijana Grumić i izvršna direktorka i koselektorka Ksenija Đurović. Pokrovitelji festivala su Sekretarijat za kulturu Grada Beograda i Ministarstvo kulture Republike Srbije, dok su podršku festivalu pružili i Delegacija Evropske unije, Francuski institut i Gete Institut.