Foto: FoNet

Na predstavljanju izveštaja OEBS-a o postupcima za ratne zločine u Srbiji od 2003. do 2014, šef Misije OEBS u Beogradu Peter Burkhard je naveo da je u Srbiji do kraja 2014. procesuirano 160 osoba, pravosnažno okončano 27 predmeta ratnih zločina, u kojima su osuđene 73 osobe.

„To pokazuje slab kvalitet suđenja i teškoće sa kojima se suočavalo pravosuđe“, izjavio je Burkhard na skupu u Beogradu.
OEBS je u izveštaju naveo nepravilnu primenu propisa, nedoslednost u sudskoj praksi, kršenje principa pravičnog suđenja, a Burkhard je ukazao da je problem pravosuđa to što nije nezavisno, što je evidentan politički pritisak, ali i što procesuiranje ratnih zločina nema političku podršku i podršku javnosti.

On je ocenio i da su veliki problem srpskih organa poteškoće u pribavljanju dokaza koje zavisi od međunarodne saradnje i oslanjanja na svedoke.

Od 2010. godine broj istraga za ratne zločine se smanjuje i predmeti sadrže manji broj optuženih, a u proseku se po tužiocu pokreće jedan predmet u tri godine, ukazao je Burkhard.

Na podatke iz izveštaja reagovao je sudija Odeljenja za ratne zločine Višeg suda u Beogradu Milan Dilparić koji je naveo da su podignute optužnice protiv 214 osoba,
da je 65 osoba pravosnažno osuđeno, 34 oslobođeno, kao i da je nepravosnažno osuđeno sedmoro, a četvoro nepravosnažno oslobođeno.

On je naveo da je Tužilaštvo odustalo od gonjenja 48 osoba, a da je protiv 17 osumnjičenih postupak obustavljen zbog smrtnog slučaja. „Ljudi umiru, izvršioci, svedoci i to je najveća opasnost, vreme nam teče kroz ruke“, upozorio je sudija i dodao da su za 118 osoba postupci u prekidu, što znači da su istrage pokrenute, ali su prekinute jer se osumnjičeni nalaze pod poternicama drugih država.

Diliparić takođe tvrdi de je u izveštaju OEBS-a netačno navedeno da Srbija ne izručuje Crnoj Gori osumnjičene za ratne zločine, jer je on lično, kako je rekao, predao više osoba.

Tužilac za ratne zločine Vladimir Vukčević je naglasio da se kroz izveštaj OEBS ukazuje na položaj tog tužilaštva i suda i na njihovu krhkost, „zbog stalne izloženosti napadima izvršne vlasti i političkih pritisaka na njihovu samostalnost i nezavisnost“.

“Procesi za ratne zločine nikoga u Srbiji nisu ostavili ravnodušnim, ni počinioce, ni žrtve i njihove porodice, niti stručnu i opštu javnost”, rekao je Vukčević i dodao da je OEBS odigrao najznačajniju ulogu u povezivanju i saradnji tužilaštava zemalja regiona.

Govoreći o zamerci iz izveštaja da poslednjih godina broj istraga opada, odnosno da jedan tužilac pokrene nov predmet u proseku za tri godine, Vukčević je rekao da to statistički jeste tako, ali ne i suštinski.

„Imali smo problema kada smo prešli na tužilačku istragu, ali statistički je to vrlo varljivo, nije isto pokrenuti jedan predmet sa jednom ili dve žrtve i predmet Srebrenica sa 300 žrtava“, rekao je Vukčević.

On je nije želeo da komentariše istragu o stradanju braće Bitići, već je samo kazao da se na tom predmetu radi.

Šef Delegacije Evropske unije u Beogradu Majkl Davenport rekao je da je jedan od izazova država, koje su u procesu pristupanja EU, rešavanje nasleđa oružanih sukoba devedesetih i sistematskih kršenja ljudskih prava.

Davenport je naglasio da je potrebna i jasna politička volja i angažovanje instutucionalnih kapaciteta, kao i jasna podrška celog društva da bi se postigao napredak u procesuiranju ratnih zločina.

„Procesuiranje zločina na Balkanu, je pravi put za garantovanje prava žrtava, njihovih porodica i pomirenje u regionu“, istakao je ambasador Davenport uz ocenu da je među državama učesnicama sukoba u bivšoj Jugoslaviji u proteklom periodu došlo do značajnog napretka u saradnji sudova i tužilaštava.

Pitanje pravde i pravosuđa je „visoko kotirano u agendi EU“, rekao je Davenport i podsetio da će upravo poglavlje 23 koje se odnosi na tu oblast, biti među prvima koja će biti otvorena.