Solidarnost je reč koja je u prethodnih godinu dana dobila veliki značaj. I što je još važnije, podrška za sve što nam se događalo tokom 2020, nije ostala samo na rečima, već mnoga dela govore u prilog ljudskosti, kolegijalnosti i saosećanju.

Požari, zemljotresi i poplave maltene su uobičajeni izazovi sa kojima se hvata u koštac sistem civilne zaštite, a onda se, pre godinu dana, u svetu pojavio novi, podmukao neprijatelj – virus, koji je i najstručnijima bio nepoznanica. Ubrzo je taj Kovid-19 virus zahvatio brojne zemlje, a u martu stigao i u Srbiju. Moralo se reagovati brzo – maske i rukavice postale su potrebne svima, lekarima čak i složenija zaštitna odela, istraživačima razna laboratorijska oprema, a pacijentima brojni lekovi, pa čak i respiratori.

Ubrzo se pokazao prijatelj u nevolji. Konkretno, Evropska unija pomogla je Srbiji kroz razne alate civilne zaštite, i to i dalje  čini.

U martu 2020. godine Evropska komisija ponudila je Srbiji paket od 93 miliona evra za borbu protiv COVID-19, a dodatni deo od 290 miliona evra je ponuđen zapadnom Balkanu.

Od ukupne pomoći u iznosu od 93 miliona evra, 15 miliona evra usmereno je na hitne mere. One su podrazumevale transport hitne medicinske opreme i materijala. Evropska unija finansirala je 15 kargo letova, koji su dopremili više od 720 tona robe, kako donacija EU tako i opreme koju je kupila Vlada Srbije. Ukupna vrednost tih letova iznosi više od  7 miliona evra.

Novac je upotrebljen i za kupovinu stotinu trijažnih kontejnera i opremom za njih, desetine monitora za intenzivnu negu, respiratora, zatim beskontaktnih toplomera, zaštitnih maski, reagensa za Kovid-19 testove i drugo.

Srbija je deo Zajedničkog ugovora EU o nabavci zdravstvene opreme, zbog čega ima određene pogodnocti, iako nije članica Evropske unije. Taj instrument nabavke koristi se u svim državama članicama EU, kako bi se pregovaralo o boljoj opremi, pristupačnijim cenama i bržoj isporuci.

Takođe, želja da u teškim trenucima budu sa porodicom, ispunjena je mnogim srpskim građanima, koji su se po izbijanju pandemije našli van domovine. U više od 15 letova, sa raznih krajeva sveta, vraćeno je 40 državljana Srbije, a preko 2000 državljana Srbije vraćeno je avionima ili autobusima, koje su organizovale države članice EU.

Ovakvu pomoć bilo je moguće organizovati jer je Srbija deo Mehanizma civilne zaštite evropske unije. Srbija je postala član Mehanizma 2015. godine, ali i pre toga, tokom razornih poplava u maju 2014. godine, Srbija je osetila korist od evropske solidarnosti kroz Mehanizam civilne zaštite EU. Ta operacija je bila jedna od najvećih otkad je mehanizam uspostavljen.

Pomoć tu nije stala – Srbija je dobila podršku od još jednog evropskog insturmenta – rescEU. U pitanju je deo Mehanizma civilne zaštite, koji predstavlja svojevrsne rezerve medicinske opreme. Tako je Srbiji iz ovih zaliha isporučeno stotine hiljada maski, rukavica, zaštitnih odela, ali i 12 potpuno opremljenih ambulantnih vozila, sa mobilnim repsiratorima, dva vozila za dekontaminaciju, kao i 75 setova visoko-zaštitne opreme koji su isporučini zdravstvenom sistemu u Nišu, Kragujevcu i Novom Sadu.

Iako je Kovid-19 tokom 2020. godine kovid bio najveći izazov, a to još uvek jeste, nemojmo zabioraviti i druga važna dostignuća ostvarena u sektoru civilne zaštite, koja su mnogim građanima Srbije omogućili bezbedniji i bezbrižniji život.

Najveća podrška Evropske unije Srbiji, u ovom domenu, ogleda se kroz velike poplave iz 2014. godine, i ono što je usledilo. Ukupno, u poslednjih šest godina, EU je opredelila 170 miliona evra bespovratnih sredstava našoj zemlji, za oporavak od ove katastrofe, ali i za sprečavanje budućih poplava.

Više od dva miliona ljudi imalo je koristi od te evropske donacije.