Prvo telefonsko zvono u Srbiji oglasilo se 14. marta 1883. sedam godina nakon izuma telefona. Aparat je zazvonio na stolu tadašnjeg ministra vojnog Teše Nikolića, ali nisu svi baš odmah želeli da “imaju posla” sa tom spravom. Tako je 1926. u čitavoj Srbiji bilo registrovano jedva 40 telefonskih pretplatnika – uglavnom ministarstva, školske uprave i vatrogasna komanda.

Foto: Wikimedia.org

A baš u januaru 1926. u Sjedinjenim Američkim Državama, jedan čovek je u intervjuu medijima prvi na svetu najavio mobilni telefon! Njegovo ime je Nikola Tesla i jedan je od najvećih svetskih inovatora i naučnika. Evo kako je to učinio:

…Kada uvedemo bežične sisteme, ceo svet će se pretvoriti u veliki mozak. Bićemo u stanju da komuniciramo jedni s drugim bez obzira na udaljenost. ….. “A instrumenti pomoću kojih ćemo to raditi biće neverovatno jednostavni u poredjenju s današnjim telefonima. Čovek će moći da nosi takav uređaj u džepu„…

Od Teslinog vremena do 20. veka, odnos prema inovacijama nije se promenio. Najveći biznismeni sveta, menadžeri velikih korporacija i industrijalci, ogromnu pažnju poklanjaju inovacijama. Konačno, iza izuma vatre, točka, penicilina, vakcina – pre svega stoji nova, jedinstvena ideja nekog pojedinca. Iza Tesle, svetski poznatog inovatora poreklom s ovih prostora, ostaje saznanje da bez njegovog izuma prenosa električne energije, ali i brojnih patenata, današnji svet bi izgledao potpuno drugačije.

Foto: Wikimedia.org

Srbija ima svoju inovacionu politiku koja se stara o stvaranju uslova za nastanak i razvoj inovacija u cilju jačanja tržišta, kao i stvaranja uslova za naučni, tehnički i tehnološki napredak.

U saradnji sa Fondom za inovacionu delatnost, Delegacija Evropske unije u Srbiji realizuje projekte namenjene razvoju privrede i usluga kroz komercijalizaciju istraživanja i program za razvoj i inovacije malih i srednjih preduzeća (MSP) sa Zapadnog Balkana. U okviru podrške reformama kao dela procesa evropskih integracija, Evropska unija je u poslednje dve decenije na ime inovacija donirala 78 miliona evra – od čega 58 miliona za tehničku i bespovratnu pomoć, a 20 miliona evra kroz kreditne linije za inovacije u MSP.

Muzej Nikole Tesle, u kojem se nalazi urna sa njegovim posmrtnim ostacima, primeri najvećih otkrića, delovi garderobe i ličnih stvari, nalazi se u Beogradu i na dan Teslinog rođenja, ulaz je besplatan za sve posetioce.

[1] Ovaj tekst posvećen je obeležavanju Dana nauke koji je ustanovljen kao deo sećanja na rođenje Nikole Tesle (10. jul 1856.)