Povodom Međunarodnog dana osoba sa invaliditetom i Međunarodnog dana ljudskih prava, stonoteniseri i stonoteniserke najboljeg paraolimpijskog tima Srbije razmenili su loptice sa prolaznicima u tržnom centru Promenada u Novom Sadu.

Ovaj sportski susret organizovali su EU info point Novi Sad i Paraolimpijski komitet Srbije kako bi skrenuli pažnju na ovaj sport, ali i osobe sa invaliditetom.

“Za stoni tenis se zna, ali za stoni tenis paraolimpijaca se malo zna i ovo je jedinstvena prilika da osobe sa invaliditetom pokažu da postoje, da su vrhunski sportisti, osvajači velikih međunarodnih medalja i ovo je jedna lepa prilika inkluzije osoba sa invaliditetom sa sugrađanima. Takođe, pokazali smo svim osobama sa invaliditetom da mogu da izađu iz kuće, da se socijalizuju i da se bave sportom rekreativno, ali i kao vrhunski sportisti”, objašnjava trener paraolimpijskog stonoteniskog tima, Srđanom Tomičićem.

Građani su se isprobali u stonom tenisu sa najboljima, naučili nešto novo o ovom sportu, o pravilima, načinima igre i to od onih najboljih Borislave Perić Ranković, Nade Matić, Ane Prvulović, Mitra Palikuća.

“Ovakve aktivnosti na prometnim mestima su veoma bitne i zbog promocije stonog tenisa, a i da sugrađanim približimo ono čime se mi bavimo i prilika da razmene lopticu sa nama, jer se to niko ne usuđuje kada nas vidi na nekom velikom takmičenju. Ali, ovde su se ljudi usudili i mislim da je njima to bio veliki doživljaj i da im je dan ispunjen”, rekla je Beba Ranković, najbolja stonoteniserka sveta i  potpredsednica paraolompijskog komiteta.

Međunarodni dan osoba sa invaliditetom, 3. decembar, obeležava se od 1992. godine, kada je Generalna skupština UN usvojila rezoluciju kojom se sve zemlje pozivaju na obeležavanje tog dana. Cilj obeležavanja je da se i osobama sa invaliditetom omogući jednako uživanje ljudskih prava i ravnopravno učešće u upravljanju društvom u kome žive.

Međunarodni dan ljudskih prava obeležava se svuda u svetu 10. decembra i to od 1950. godine na dan kada je dve godine ranije potpisana Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima, kojom je prvi put u istoriji čovečanstva priznato pravo svih ljudi na „život, slobodu i sigurnost bez ikakvih razlika“. Ovim dokumentom je istaknuto da su ljudska prava univerzalna i da ne zavise od nacionalne, ideološke, socijalne i kulturne pripadnosti.