Svaki korak koji napravite ulicama Beograda može da postane suvenir i to u trajnom vlasništvu. Umesto običnih suvenira ponesite kući male, okrugle, šarene, zvezdaste pečate. Ponesite ih u malenoj, plavoj knjižici simbolično nazvanoj „Beogradski pasoš“, koju možete dobiti u Evropskoj kući (ugao Knez Mihailove i Zmaj Jovine ulice).

Pečat na poklon? Da. Beogradski pasoš je baš takva akcija koju možete pokrenuti svakoga dana. Ona grad pretvara u igru, izazov i malu ličnu ekspediciju. Pruža mogućnost otkrivanja, istraživanja i druženja. Mogućnost da istoriju pečata sa deset gradskih lokacija stavite u džep i prisvojite identitet Beograda.

Disk iz Festosa / Foto: Shutterstock

Prvi pečati, prema istorijskim izvorima, nastali su davno pre Nove ere u dalekoj civilizaciji Mesopotamije. Najpoznatiji evropski pečat zove se Minojska ploča iz Festosa i star je više od 3.700 godina. Taj davni disk sa najvećeg grčkog ostvra Krita bio je prvi trag civilizovane komunikacije i ličnog izraza, kao i preteča onoga što danas smatramo ‘oficijelnim’ pečatom.

Najstariji pečat koji pamti srpska istorija pripadao je knezu Strojimiru koji ga je napravio u 9. veku i na njemu napisao ‘Bože, pomozi Strojimiru’. Natpis je na grčkom jeziku, a ovaj zlatni pečat izložen je u Narodnom muzeju u Beogradu u okviru stalne postavke ‘srednjovekovna zbirka’.

Danas, u centru Beograda, duh pečata dobio je novu formu, zanimljivi poziv na šetnju, istraživanje i osvajanje nagrada.

Beogradski pasoš nije još jedan turistički vodič. To je personalizovani putopis i prilika da osvojite nagrade među kojima je i set besplatnih (porodičnih) karata za obilazak Narodnog muzeja; poklon karata za šetnju Botaničkom baštom, retkim draguljem raznog zelenila; kao i prilika da pre nego pobegnu u zimski san obiđete stanovnike beogradskog Zoo vrta. Među nagradama su i suveniri iz rimskog doba kao i društvena igra ‘Misterija imperatorove smrti’ iz arheološkog nalazišta Viminacium.

Na koricama pasoša naćiće se se vaše ime, a na unutrašnjim stranicama mesta koja čekaju svoje priče i pečate. Kroz deset odabranih lokacija: galerije, muzeje, dvorišta, kulturne centre kretaćete se uz pomoć mape. Neke lokacije ćete pronaći lako, za druge ćete morati da pitate, zađete iza ugla ili da pokucate.

Akcija traje do 15. decembra, a počinje tamo gde priče kreću – u Evropskoj kući, na uglu Knez Mihailove i Zmaj Jovine. Tu preuzmete svoj pasoš i dobijete prvi pečat. Dalje birate sami – hoćete li napraviti pauzu na Kalemegdanu, svratiti na izložbu ili pričati sa ostalima koji pasoš drže u ruci.

Za mlađe ovo je igra sa ciljem i mini izazov. Za starije nostalgični povratak u Beograd koji neko vreme nisu gledali tim očima. Za sve – ovo je prilika da grad ‘osvoje’ koracima, a ne prevozom. Da u rukama drže stvarni trag svoje ekspedicije kroz grad (otisak, mastilo, pečat), a ne samo digitalni zapis.

Kada sakupite svih deset pečata, vratite se Evropsku kuću. Pasoš se tada simbolično ‘poništava’ a vaš zadatak je ispunjen. Ali tu nije kraj. Na ovaj način ulazite u krug potencijalnih dobitnika vrednih nagrada koje dodatno osvetljavaju duh Evrope u Beogradu. Jer ovo i jeste više od šetnje: to je evropska ideja u beogradskom formatu.

Evropska kuća radi na približavanju evropskih vrednosti građanima Srbije, ne kroz formalnosti već kroz konkretne događaje, umetnost, dijalog i interakciju. Kroz radionice, izložbe, razgovore, kulturne susrete, a sada i kroz ovu jedinstvenu akciju.

U sakupljanje pečata možete krenuti sami, sa prijateljima, detetom, devojkom, roditeljijma. Možete sve obići jedne subote ili šetati po malo sve do decembra. Možete pečate lupati pedantno na predviđeno mesto ili stihijski – kao što Beograd ponekada i jeste.

Jer Beograd nije samo arhitektura, već ljudi koji u njemu žive, rade, tragaju. Tako i pečat nije samo otisak – to je znak da ste bili tu, da ste videli i učestvovali. Zato što je lepo ponekad zaboraviti na mobilni telefon, otvoriti pasoš i zapitati se: „Koji je sledeći pečat?“