„Mi dižemo glas, zbog toga što poslednjih nekoliko decenija imamo strašnih problema. Pčele su nailazile na insekticide koji su veoma opasni po njih i od kojih one stradaju. Milioniti deo, mikrogram, nanogram, su opasni za pčele. Preti im istrebljenje”, upozorio je pčelar Stojan Anđelković na raspravi povodom Svetskog dana pčela održanoj u EU info kutku u Novom Sadu.

Ujedinjene nacije su 20. maj proglasile Svetskim danom pčela, usvajajući rezoluciju čiji cilj je podizanje svesti o važnosti polinatora i upozoravajući na njihov sve manji broj. Potpisnici ove rezolucije složili su se da promovišu Svetski dan pčela kroz obrazovanje i aktivnosti usmerene na podizanje svesti o važnosti pčela i drugih oprašivača, o pretnjama s kojima se suočavaju i njihovom doprinosu u održivom razvoju. EU je jednoglasno podržala Odluku o uvođenju Svetskog dana pčela, na generalnoj skupštini UN u Njujorku.

Tim povodom održana je ova diskusija o ulozi i važnosti pčela za bezbednost hrane, biodiverzitet i životnu sredinu, koju je vodila dr Veselina Pelagić iz Fondacije za razvoj domaćinstva. U diskusiji su učestvovali Anastasija Handžiska, mr veterine i pčelarka, prof. Dragana Borđoški iz Poljoprivredne škole, Jozef Gašparovski, pčelar i član udruženja Bio pčelinja klinika i Stojan Anđelković, pčelar.

Oni su želeli da skrenu pažnju javnosti o ulozi pčelarstva, pčela i drugih oprašivača u povećanju sigurnosti hrane, o ulozi obrazovanja i značaju boravka u pčelinjoj mikroklimi, te o štetnosti pesticida, očuvanju biodiverziteta i da istaknu ulogu pčela i oprašivača u hrani, poljoprivredi i api terapiji.

Povećani rizik od istrebljenja pčela može imati razorne efekte po ekosistem. U Srbiji, situacija još nije dostigla alarmantan nivo opasnosti, kao što je slučaj u pojedinim zemljama, gde pčela gotovo i da nema, a njihov rad na oprašivanju zamenjen je ljudskim. Mere predostrožnosti se ipak moraju preduzeti kako bi se sačuvale pčele u Srbiji, složili su se učesnici diskusije.

“Nikako se ne smeju tretirati biljke kada cvetaju, to je jedno od rešenja, odnosno, takve radnje bi trebalo obavljati onda kada pčele ne lete toliko u prirodi, a to je negde uveče oko 20 časova, ili u jutarnjim časovima. Preporučio bih tretiranje uveče, jer tada pčele idu u smiraj, a insekticidi imaju vremena do jutra da deluju na ostale insekte, naročito na te štetne koje se tretiraju”, upozorio je Anđelković.

Kontrolisana upotreba pesticida takođe je jedno od rešenja, kao i izbegavanje pesticida koji ulaze u sastav biljaka i ostaju u njoj. Korist od pesticida u ubijanju štetnih insekata je minimalna, ali je zato prisutan njihov razorni efekat na pčele.

Pčele i drugi oprašivači i biljke imaju obostrano koristan i simbiotski odnos. One obezbeđuju nutritivne vrednosti hrane i učestvuju u održavanju različitih ekosistema, ali obezbeđuju i ekonomsku uslugu. Prema izveštaju Međuvladine naučno-političke platforme o biodiverzitetu i uslugama ekosistema (IPBES) ekonomska vrednost polinatora je do 577 milijardi dolara. Insekti su ključni deo mnogih ekosistema i predstavljaju dobar pokazatelj zdravlja i očuvanju prirode.