Koliko je obrazovana i integrisana u tržište rada druga generacija migranata u Evropskoj uniji (EU)? Koliko su potomci migranata u EU uspešni u odnosu na one čiji su roditelji rođeni u Uniji? Da li poreklo roditelja utiče na njihov uspeh? Odgovore na ova i mnoga druga pitanja ćete pronaći u seriji članaka pod nazivom Objašnjena statistika koji se bave drugom generacijom migranata, a koje je upravo objavio Eurostat, statistički zavod Evropske unije. Veći opseg podataka je dostupan u bazi podataka Eurostata.

U 2014. je 82,4 odsto ljudi (251,7 miliona pojedinaca) ukupnog stanovništva EU starosti između 15 i 64 godine bilo rođeno u zemlji, 11,5 odsto odnosno 36,5 miliona ljudi je bilo rođeno u inostranstvu, dok je 6,1 odsto (18,4 miliona ljudi) pripadalo drugoj generaciji migranata od čega je 4,4 odsto ili 13,3 miliona ljudi imalo bar jednog roditelja koji je rođen u EU, dok je 1,7 odsto ili 5,1 milion ljudi imalo oba roditelja rođena izvan EU.

Od država članica za koje su podaci dostupni najveći broj migranata druge generacije u ukupnoj populaciji je zabeležen u Estoniji (21,4 odsto), Letoniji (19,1 odsto), Luksemburgu (16,2 odsto), Francuskoj (14,3 odsto), Švedskoj (11,2 odsto), Belgiji (11 odsto), Sloveniji (10,6 odsto) i Hrvatskoj (10,3 odsto).

Bolji obrazovni ishodi druge generacije migranata na nivou EU

Stopa visokoobrazovanih među migrantima druge generacije starosti između 25 i 54 godine je na nivou EU u 2014. iznosila je 38,5 odsto za one čiji je makar jedan roditelj rođen u EU, odnosno 36,2 odsto za one kojima su oba roditelja rođena van EU i bila je viša u poređenju sa vršnjacima koji su rođeni u zemlji među kojima je iznosila 30,9 odsto. Ova stopa je takođe bila viša u korist druge generacije migranata u poređenju sa prvom generacijom migranata koji su ili rođeni u nekoj drugoj državi EU (33,3 odsto) ili zemlji izvan EU (29,4 odsto).

…ali sa značajnim razlikama između država članica

Međutim, šablon koji se javlja na nivou EU skriva značajne razlike između država članica. Tako je u Portugalu, na Kipru, Malti, u Mađarskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i Italiji udeo visokoobrazovanih migranata druge generacije bio za pet ili više procentnih poena viši u poređenju sa vršnjacima čiji su roditelji rođeni u zemlji. Nasuprot njima su Belgija, Luksemburg, Letonija, Češka i Finska u kojima je udeo visokoobrazovanih migranata druge generacije migranata bar pet procentnih poena niži u poređenju sa vršnjacima čiji su roditelji rođeni u zemlji.

Pri poređenju visokoobrazovanih migranata druge generacije uzrasta od 25 do 54 godine sa brojem migranata prve generacije migranata na istom obrazovnom nivou, najznačajnije razlike (od 10 procentnih poena i više u korist druge generacije) su zabeležene na Kipru, u Sloveniji, Grčkoj, Španiji, Portugalu i Italiji. Nasuprot njima, udeo visokoobrazovanih migranata druge generacije je bio za najmanje 10 procentnih poena niži u poređenju sa prvom generacijom u Luksemburgu, Poljskoj i Češkoj.

Stopa zaposlenost druge generacije migranata u EU slična stopi zaposlenosti rođenih u zemlji čija su oba roditelja rođena u EU

Na nivou EU je u 2014. bilo 81,1 odsto migranata druge generacije starosti od 25-54 godine čiji je makar jedan roditelj rođen u EU. Ova stopa je bila malo viša u odnosu na one koji su rođeni u zemlji i čija su oba roditelja rođena u EU (78,6 odsto, 2,5 procentnih poena razlike) i 7,1 procentni poen više u poređenju sa migrantima druge generacije čija su oba roditelja rođena van EU (74 odsto). Stopa zaposlenosti migranata druge generacije čiji je makar jedan roditelj rođen u EU je takođe bila viša u poređenju sa prvom generacijom migranata rođenih u drugoj zemlji članici EU (4,0 procentnih poena razlike) ili zemlji van EU (15,6 procentnih poena).

Stopa zaposlenosti druge generacije migranata viša u odnosu na rođene u zemlji čija su oba roditelja rođena u zemlji u Bugarskoj, Luksemburgu, Portugalu i Mađarskoj

Stopa zaposlenosti migranata druge generacije je u 2014. u državama članicama za koje su podaci dostupni bila slična ili čak viša u odnosu na lica čiji su roditelji rođeni u zemlji u Bugarskoj, Luksemburgu, Portugalu, Mađarskoj, Finskoj i Poljskoj. Nasuprot tome, zaposlenost migranata druge generacije je bila najmanje pet procentnih poena niža od vršnjaka čiji su roditelji rođeni u zemlji u Belgiji, Hrvatskoj, Letoniji, Malti, Sloveniji, Austriji i Nemačkoj.

Pri upoređivanju stopa zaposlenosti migranata druge generacije starosti od 25 do 54 godine sa stopama zaposlenosti prve generacije migranata, najveće razlike (10 i više procentnih poena u korist druge generacije migranata) su zabeležene u Francuskoj, Švedskoj, Finskoj, Bugarskoj i Austriji. Nasuprot tome, stopa zaposlenosti druge generacije migranata je bila najmanje pet procentnih poena niža od prve generacije migranata u Letoniji i Litvaniji.