Srbija ima pozitivan balans u trgovini poljoprivrednih proizvoda sa zemljama Evropske unije, ali još uvek ima prostora za poboljšanje, pre svega kroz regulatorni okvir i korišćenje novih tehnologija. To je jedan od zaključaka panela o izazovima tržišta u oblasti poljoprivrede, koji je obeležio treći dan na EU paviljonu na Međunarodnom poljoprivrednom sajmu.
Zamenica šefa Delegacije EU u Srbiji Plamena Halačeva kaže da je za izvoz svinjskog i pilećeg mesa u EU, potrebno da nadležni preduzmu dodatne mere u usklađivanju sa evropskim zakonodavstvom.
„Ispunjavanje standarda EU nije samo tehnički zahtev – ono donosi stvarne koristi. Omogućava lakši plasman srpskih proizvoda na tržište EU, podstiče privredni rast, unapređuje bezbednost hrane, štiti životnu sredinu i poboljšava dobrobit životinja. Ova poboljšanja pozitivno utiču i na građane i na privredu Srbije. Evropska unija je podržala Srbiju kroz projekte i obuke kako bi se ispunili ovi zahtevi”, navela je Halačeva.
Suficit u trgovini poljoprivrenih proizvoda Srbije sa EU u 2024. godini prevazilazi milijardu evra, gde dominiraju primarni poljoprivredi proizvodi i sirovine, kaže Tamara Đuričanin iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
“Glavna poteškoća je nedostizanje standarda kvaliteta kada je u pitanju bezbednost hrane, fitosanitarne i sanitarne politike, ali i nedostizanje tržišnih standarda kada je u pitanju voće i povrće. Ministarstvo pokušava da pomogne proizvođačima kroz mere ruralnog razvoja koje su usmerene na manje i srednje proizvođače. To su pre svega podsticaji za investicije”, napominje Đuričanin.
Izazovi sa kojima se poljoprivrednici suočavaju i u Srbiji i EU često su zajednički. Veljko Jovanović iz Privredne komore Srbije navodi da su klimatske promene ostavile neverovatne posledice, i da to više nije samo tema za panele, već realnost.
“Mi ove godine već imamo u ovom trenutku 30 procenata umanjenu proizvodnju jabuke. Šta će biit sa vrućinama, ne znam. To nije problem samo kod nas, a potražnja je ogromna na tržištu. Malina se pomera sa nekih sa nekih 500 metara nadmorske visine, na 800 metara ili 1000. Patogeni se menjaju i sirovinska baza je ozbiljno ugrožena na nivou Evrope. Drago mi je da postoji jedna promena orijentacije i na evropskom nivou, da se traže stabilni lanci snabdevanja”, kaže Jovanović.
Jedno od rešenja za sigurniju proizvodnju jeste korišćenje novih tehnologija. Generalna sekretarka Saveta evropskih poslovnih udruženja i privrednih komora u Srbiji, Sanja Ivanić, navodi da je korišćenje jedinstvene elektornske platforme za poljoprivredu pokazalo dobre rezultate u Evropi.
“Ona bi na jednom mestu objedinjavala sve ključne informacije, alate i usluge za poljoprivrednike, zadruge, stručne službe i državne institucije za upravljanje parcelama, subvencijama, prognozom prinosa i klimatskim rizicima. Navela bih tri primera kojima možemo da se inspirišemo – u Francuskoj imamo API – Agro, u Holandiji imamo LTO Nederland, gde imate digitalnu podršku farmerima i možda najzanimljivije, primer u Španiji, gde imate integraciju e – katastra, subvencija, navodnjavanja, praćenja prinosa”, navodi Ivanić.
Na drugom agri-razgovoru tokom dana, tema je bila – kako najefikasnije doći do IPARD podrške . Jedan od korisnika koji je već dobio pomoć u okviru programa, Predrag Đajić, kaže da je bez problema prošao kroz ceo process i sada se ponovo prijavio.
“Konkurisali smo za robota za vađenje rotkvica. Tako nešto ne postoji ovde, ima samo jedna fabrika u Holandiji koja ih proizvodi. Kako radimo i proizvodnju povrća, imamo različite kulture poput kelerabe ili plavog patlidžana. Vađenje rotkvice je težak posao za ljude i puno bismo olakšali sa tim jednim robotom, gde bi jedan čovek radio sve, a ostali bi radili druge kulture”, kaže Đajić.
U slobodnijem delu programa, u EU kuhinji su svoje veštine pokazali zamenica šefa Delegacije EU Halačeva i ambassador Češke republike Jan Bondi. Kao deo redovnog programa “Pitaj stručnjaka”, zainteresovani poljoprivrednici mogli su da popričaju sa Oskarom Markom i Vladimirom Ličaninom, koji su im pokazali neka od najnovijih tehnoloških rešenja u poljoprivredi i njihovu primenu.