Neophodno je dalje unapređenje zakonodavnog okvira u oblasti ekološkog prava, ali i efikasnija primena kao i podizanje svesti o instrumentima zaštite životne sredine u Srbiji – samo su neki od zaključaka  konferencije koja se bavila ključnim pitanjima efikasne primene ekološkog zakondavstva u Srbiji i regionu i koja je okupila brojne eksperte, pravnike, predstavnike javnih vlasti i civilnog sektora.

Konferenciju je otvorio Antoan Avignon, programski menadžer za zaštitu životne sredine i klimatske promene Delegacije Evropske unije u Srbiji i istakao kako je ekološki kriminal teško uočiti i dokazati, a onda i procesuirati i sankcionisati. Dodao je da je neophodno da se ovoj vrsti organizovanog kriminala usled različitih ekoloških kriza posveti dodatna pažnja, kako bi se kroz primenu ekoloških zakona, inovativnih rešenja i pravne prakse u oblasti ekološkog prava ovaj problem rešio.

Prisutnima se obratio i Žarko Petrović, predstavnik Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) koji je dodatno naglasio važnost efikasne implementacije ekološkog zakonodavstva za zaštitu životne sredine.

Program konferencije obuhvatio je tri tematske celine. Panel koji se fokusirao na krivičnopravnu zaštitu životne sredine, pružio je pregled domaćeg zakonodavnog okvira i uporednog prava kroz analizu mogućnosti i izazova trenutnog zakonodavstva, kao i novu Direktivu EU o ekološkom kriminalu.

Zatim je sledila diskusija koja se fokusirala na pitanja ekološkog kriminala obuhvatajući studije slučaja, izazove u sprovođenju zakona i ulogu inspekcije, policije i tužilaštva i na taj način pružila dubok uvid u tehnike koje koriste javni tužioci za otkrivanje ekološkog kriminala i značaj međunarodne saradnje. Poslednja celina konferencije istraživala je potencijale građanskopravne zaštite u ekološkim pitanjima kroz odgovornosti za štetu životnoj sredini, strateškim sudskim postupcima, kao i o sudskim sporovima vezanim za klimatske promene u EU i lekcijama koje se mogu primeniti u Srbiji.

Diskusije na panelima su vodili stručnjaci iz oblasti prava, među kojima su bili prof. dr Vanja Bajović, dr Ivana Marković, Nikola Vuksanović, Nina Nicović, Nena Miloradović Bjelica, Pavle Jovanović, Sreten Đorđević, Hristina Vojvodić i Denis Perić. Konferencija je zaključena završnim obraćanjima i preporukama, ističući potrebu za daljim unapređenjem zakonodavnog okvira i efikasne primene ekološkog prava. Interaktivne diskusije na panelima obogatile su razmenu znanja i iskustava među učesnicima, praveći značajan korak ka podizanju svesti o instrumentima zaštite životne sredine u Srbiji.

Događaj pod nazivom „Zelena pravda: Implementacija horizontalnog ekološkog zakonodavstva“ organizovao je Regionalni centar za ekološko pravo (RCEL), uz podršku Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) i Delegacije Evropske unije u Srbiji i deo je EU Zelene nedelje u Srbiji o kojoj više informacija možete pronaći ovde.