Najstarija boca vina u Srbiji ima 94 godine i čuva se u podrumu na 12 metara ispod zemlje. Belim vinom napunjena je, kako se pretpostavlja, rukom nekog od srpskih kraljeva.

Vina u ovoj kolekciji nalaze se pod ključem na drugom nivou ispod zemlje, a smeštena su iza rešetaka na metalnim policama. Sipana su u staklene boce (tada naručivane iz Italije i Češke) u tri veličine sa utisnutim kraljevskim grbom. Etikete su rađene ručno i zbog krhkosti danas ne smeju ni da se dodirnu.

Ovaj vinski unikat Srbije nalazi se u mestu Topola, na oko 70km od Beograda u Kraljevoj vinariji. Tu se nalaze i dokazi da je jedna od najstarijih sorti srpskog grožđa – „Žilavka“. Po nalogu kralja Aleksandra I Karađorđevića osnovana je 1931. i postala je više od vinarije – spoj razvoja i kulturnog identiteta Srbije. Tamo je vino točeno, čuvano, dokumentovano, povezano sa državom i vrednostima.

Tokom prošlih decenija vinarija je propadala, ali nije zaboravljena. Kao što i sorta „Žilavka“ opstaje uprkos klimatskim izazovima, tako je i Kraljeva vinarija preživela zahvaljujući obnovi onih koji u tom objektu, podrumu i priči o srpskim vinogradima vide kulturnu vrednost.

Kraljeva vinarija u Topoli

Obnovu Kraljeve vinarije u Topoli finansira Evropska unija (EU) u okviru projekta „KREST – Kulturni preporod za bogatiji turizam u Šumadiji“, a vrednost radova je preko milion evra. Ova vinarija biće podmlađena i osvežena jer se izvodi i restauracija arhitektonskih elemenata (zidarski, kamenorezački i stolarski radovi) kao i potpuno unutrašnje uređenje, postavlja se nova rasveta i obnavlja glavna kapija iz 1931.

Projekat sprovodi Regionalna agencija za ekonomski razvoj Šumadije i Pomoravlja, a u okviru EU PRO Plus. Cilj je ne samo obnova prostora već i revitalizacija njegove uloge – kao muzeja, vinoteke, obrazovnog centra i tačke okupljanja ljubitelja vina i turista.

Simbolički, „Žilavka“ spaja prošlost i budućnost. Oličava trajnost, otpornost i tihu eleganciju vinogradarske filozofije. Obnova Kraljeve vinarije ne bi imala puni smisao bez očuvanja upravo lokalnih, autohtonih sorti, koje predstavljaju identitet prostora.

Podrška EU Srbiji ide u tom pravcu, da pomogne ekonomiji ali i da doprinese očuvanju identiteta ulaganjem u održivi kulturni turizam. U sklopu šire evropske politike teritorijalnog razvoja, ulaganja u vinogradarstvo, očuvanje tradicionalnih sorti i integracija sa turizmom smatraju se delom iste strategije. „Žilavka“ je postala simbol pristupa razvoju koji nije zasnovan isključivo na tržišnim principima, već na očuvanju onoga što Srbiju čini jedinstvenom.

Ovo vino u čaši blista zlatnozelenom bojom, a u ukusu spaja minerale krečnjaka sa notama meda, badema i divljeg bilja. Na nepcu je „Žilavka“ suva, ima punoću i snažni ali uravnoteženi alkohol (13–14%) uz izraženu kiselinu koja vinu daje svežinu.

I kada sledeći put budete u Topoli i prođete pored obnovljene kapije Kraljeve vinarije, setite se: iza tih metalnih vrata ne čuva se samo vino. Čuva se vreme, identitet i tihi, dugotrajni ukus „žilavke“.

____________________________________________________

EU podržava proizvođače vina u Srbiji u jačanju konkurentnosti, usklađivanju sa pravilima EU i razvoju vinarske industrije. Time se vinarima omogućava bolja tržišna pozicija, lakši izvoz i usklađivanje sa standardima kakvi važe na zajedničkom tržištu EU. Podrška se odnosi i na praćenje i registraciju vinograda, sertifikovanje sorti i primenu higijenskih i bezbednosnih standarda u proizvodnji vina.

U periodu od 2017. EU je za srpsku poljoprivredu kroz IPARD program obezbedila oko 463 miliona evra, a podrška od 2001. dodatno je iznosila više od 150 miliona evra.