Evropska politika susedstva je revidirana 2015. kako bi odgovorila na nove izazove u susedstvu. U današnjem izveštaju su predstavljeni rezultati novog pristupa na osnovu diferencijacije, zajedničke odgovornosti i fleksibilnosti.

Veze između Evropske unije i istočnog i južnog susedstva su zahvaljujući reviziji ojačane, a veći akcenat je dat stabilizaciji, otpornosti i bezbednosti. Iz današnjeg zajedničkog izveštaja koje je obuhvatlo sve zemlje susedstva, a u kom je razmatrano sprovođenje evropske politike prema susedstvu, zaključuje se da novi politički pristup omogućuje veću zajedničku odgovornost i fleksibilnost jer su u obzir uzete težnje i razlike svake zemlje ponaosob. Izveštaj se nadovezuje na reviziju evropske politike susedstva koja je usvojena u novembru 2015.

„Evropska unija mnogo ulaže u privredni razvoj, otpornost, bezbednost, demokratiju i vladavinu prava u istočnim i južnim susedima. Godinu i po dana nakon revizije evropske politike susedstva uspeli smo da kroz saradnju i partnerstvo razvijemo pristup po meri svake zemlje ponaosob kako bismo u obzir uzeli njihove stvarne potrebe i interese u korist svih građana”, rekla je Federika Mogerini, visoka predstavnica za spoljne poslove i politiku bezbednosti/potpredsednica Evropske komisije, povodom objavljivanja zajedničkog izveštaja.

„Pre nego što smo ažurirali politiku susedstva, obavili smo opsežne konsultacije. U ovom izveštaju su praktični rezultati tih konsultacija: veći naglasak na zajedničkim interesima, veća diferencijacija naših partnera, viši nivo svesti o zajedničkoj odgovornosti za politiku i veća fleksibilnost pri sprovođenju politike”, dodaje Johanes Han, komesar za evropsku politiku susedstva i pregovore o proširenju.

Sprovođenje revidirane evropske politike susedstva

Dugotrajne krize i geopolitički značaj susedstva EU pokazuju sav značaj snažnog političkog okvira za jačanje političkih i privrednih odnosa sa zemljama u susedstvu EU.

Današnji zajednički izveštaj Evropske komisije i visoke predstavnice o sprovođenju revidirane politike susedstva potvrđuje centralnu ulogu ove politike za stvaranje uslova za stabilizaciju susedstva, što je ujedno i jedan od prioriteta ažurirane politike.

Revizija je još jednom istakla da politika susedstva treba da podrazumeva različit pristup partnerima uz uvažavanje različitih težnji zemalja, zajedničku odgovornost koja se zasniva na potrebama partnera i interesima EU kao i viši nivo fleksibilnosti pri upotrebi instrumenata EU. Novi pristup je imao ključnu ulogu u jačanju odnosa sa partnerskim zemljama, između ostalog pregovorima i usvajanjem novih prioriteta i trenutnim ažuriranjem agende pridruživanja, iz čega se zaključuje da bi odnose u narednim godinama trebalo usmeriti na oblasti od zajedničkog interesa.

U sklopu novog političkog okvira, EU je fleksibilnija i ima više sluha za partnere, a osim toga delotvornije koristi svoje resurse za realizaciju ključnih prioriteta. Fleksibilnost pri korišćenju finansijskih sredstava (u okviru Evropskog instrumenta za susedstvo) je povećana korišćenjem uzajamnih fondova kako bi se obezbedilo brzo pružanje finansijske pomoći kroz kombinovano finansiranje i zajedničko programiranje sa državama članicama i bolju koordinaciju sa međunarodnim finansijskim institucijama i stvaranje novih rezervi za fleksibilnost kako bi se omogućio brz odgovor na krizne situacije i promenljive okolnosti.

Napredak u prioritetnim oblastima

U okviru revidirane evropske politike susedstva, zagarantovana je značajna podrška sprovođenju reformi u četiri prioritetne oblasti: dobro upravljanje, demokratija, vladavina prava i ljudska prava; privredni razvoj za stabilizaciju; bezbednost; migracije i mobilnost.

Neke partnerske zemlje su, uz podršku EU, preduzele važne korake kako bi unapredile reforme u oblasti dobrog upravljanja, demokratije i vladavine prava i ljudskih prava usvajanjem opsežnih reformskih programa usmerenih na državnu upravu, borbu protiv korupcije i jačanja pravosuđa, podršku ljudskim prvaima i podsticanje razvoja civilnog društva.

Podsticanje održivog privrednog razvoja je jedan od najvažnijih doprinosa EU stabilizaciji susedstva i ključan je za razvoj otpornosti partnera. EU je nakon revizije ulagala u strukturne reforme u cilju veće konkurentnosti i boljeg poslovnog okruženja, podsticanja trgovine, pružanja podrške malim i srednjim preduzećima i prilagođavanja obrazovanja i veština potrebama realne ekonomije.

Revizijom evropske politike susedsta je znatno povećana usmerenost politike na pitanja bezbednosti, uz celoviti pristup rešavanju bezbednosnih izazova u susedstvu. EU je razvila reformske programe sektora bezbednosti na istoku i jugu i počela je da se bavi važnim pitanjima borbe protiv terorizma i sprečavanja nasilnog ekstremizma, uz istovremeno ulaganje većih napora u oblasti suzbijanja organizovanog kriminala i unapređenja saradnje u okviru zajedničke bezbednosne i odbrambene politike (ZBOP).

Izazovi izbegličke krize i iregularne migracije su i dalje važno političko pitanje i jedan od ključnih aspekata saradnje EU sa susednim zemljama. Sveobuhvatni pristup EU uključuje napore za otklanjanje temeljnih uzroka migracija u cilju smanjenja iregularnih migracija, unapređenja zakonitih puteva migracija i mobilnosti i delotvornog upravljanja granicama uz zaštitu prava građana EU na slobodno kretanje u Uniji.

Kontekst

Evropska politika susedstva je revidirana 2015. kako bi dala bolji odgovor na nove izazove u susedstvu. Pre objavljivanja u novembru 2015, revizija koju je 2014. predložio predsednik Evropske komisije Žan-Klod Junker, a države članice prihvatile, bila je predmet širokih javnih konsultacija. Ishod tih konsultacija je revidirana politika koja se zasniva na načelima diferencijacije, fleksibilnosti i odgovornosti, pri čemu je stabilizacija bila najvažniji cilj koji se odnosio na sve zemlje.

Zajednički izveštaj objavljen danas je prvi koji obuhvata sve zemlje susedstva, a koji je EU objavila kao samostalan dokument bez izveštaja za svaku zemlju ponaosob. Cilj ovakvog izveštavanja je davanje šire slike rzavoja događaja i trendova u susedstvu. Pojedinačni izveštaji o zemljama se usvajaju i objavljuju odvojeno, a služiće kao osnova za političku razmenu uoči sastanaka Saveta za pridruživanje ili sličnih dešavanja na visokom nivou koji se organizuju u saradnji sa partnerima.