Bugarska od 1. januara 2018. preuzima rotirajuće predsedavanje Savetom EU. Ova država će biti na čelu trojke koju osim nje čine Estonija i Austrija koje su tokom 18 meseci odgovorne za rad Saveta i sproveđenje zajedničkog programa.

Tokom narednih šest meseci Bugarska će biti glavni nosilac realizacije Unijinih planova. U svom programu Bugarska navodi da je glavni cilj „da odgovorimo na realne potrebe evropskih građana a da izazove pretvorimo u nove mogućnosti” i da će se zalagati za:

  • Bezbednu Evropu, jer su migracijska kriza i teroristički napadi proteklih godina otkrili naše slabosti;
  • Stabilnu Evropu, jer naši građani žele da znaju da se Evropska unija brine o njihovom prosperitetu i blagostanju;
  • Solidarnu Evropu, jer su sve države članice suočene sa izazovima koji se mogu prevazići samo zajedničkim delovanjem, a ne delovanjem na nacionalnom ili lokalnom nivou.

U svom programu predsedavanja Bugarska ističe da je „Jedinstvo ključ za postizanje zajedničkih ciljeva. Prema tome, izbor našeg slogana „Ujedinjeni smo jaki” nije slučajan. To je moto naše Narodne skupštine i grba Republike Bugarske. To će biti slogan bugarskog predsedavanja Savetu EU, čiji će svaki korak naša zemlja pratiti u ulozi rotirajućeg predsedanika. Zalagaćemo se za jedinstvo država članica i evropskih institucija”.

Za prioritete svog predsedavanja Bugarska navodi:

Budućnost Evrope i mladih – privredni rast i društvena kohezija

Privredni rast i društvena kohezija su ključni za budućnost Evrope. Unija može da se pohvali dobrim vestima – evropska ekonomija ubrzano raste, otvara se veći broj radnih mesta, investicije su veće, javne finansije su snažnije. Međutim, preostaje još izazova – visok nivo duga, malo povećanje plata. Zajedno ćemo prevazići ove izazove. Važno je da privrede država članica nastave da rastu, važno je da sve članice EU kao jednake učestvuju u debate o reformi evro zone, bez obzira na to da li su njene članice ili ne.

Unija će u budućnosti nastaviti da ulaže napore u postizanje društvene kohezije. Koheziona politika daje pravu dodatu vrednost evropskim građanima i dokazala se kao efikasan instrument za smanjenje razlika među nama, instrument koji garantuje uspešnost evropskog modela. Zato će se naše predsedništvo zalagati za aktivnu i konstruktivnu debatu o višegodišnjem finansijsmkom okviru. Svesni smo da svet prolazi kroz promene i da su za rešavanje izazova neophodni resursi. Uvereni smo da moramo da pronađemo ravnotežu između novih i postojećih fondova, između finansijskih instrumenata i davanja bespovratnih sredstava.

Evropska perspektiva i povezivanje Zapadnog BalkanaTop of Form

Kada govorimo o ujedinjenoj Evropi, ne smemo da zaboravimo da je Zapadnom Balkanu potrebno dati jasnu evropsku perspektivu i povezati ga sa državama članicama. Ambicija bugarskog predsedništva je da za svaku zemlju ponaosob predstavi jasan akcioni plan, bez nerealnih očekivanja, već sa konkretnim koracima. To je način da se postignu trajni mir, bezbednost i prosperitet u regionu. Cilj nam je da Zapadni Balkan povežemo na svaki mogući način – u transportnom, vazdušnom, energetskom, obrazovnom i digitalnom smislu. Bugarska u tom pravcu ulaže odgovarajuće napore, na primer promocijom digitalnih politika EU među zemljama Zapadnog Balkana, postepenim smanjenjem tarifa za roming te otvaranjem većih mogućnosti za širokopojasni pristup internetu.

Bezbednost i stabilnost u snažnoj i ujedinjenoj Evropi

Bezbednost i politika migracija su među temama koje zahtevaju konsenzus i zajedničke napore. Bugarsko predsedništvo će se zalagati za trajna i pravična rešenja u oblasti politike azila, za efikasne politike povratka i readmisije te za uravnotežen pristup između kratkoročnih i dugoročnih mera čiji je cilj otklanjanje uzroka, a ne samo posledica migracija. Evropskim građanima su potrebni bezbednost i stabilnost. Bez njih je teško dostići evropske vrednosti. Zato ćemo veliku pažnju posvetiti bezbednosti, pri čemu ćemo se fokusirati na jačanje graničnih kontrola, razmenu informacija između različitih organa i na prevenciju. Važno je raditi na postizanju efikasne, brze i pravične pravde.

Digitalna ekonomija i veštine za budućnost

Uloga Evrope u svetu koji se brzo razvija je u direktnoj vezi sa konkurentnošću evropske privrede. Jedinstveno digitalno tržište, pristup inovacijama i veza između obrazovanja i potreba tržišta rada čine osnovu tehnološkog razvoja. Nije slučajno što su pomenute stavke među glavnim elementima programa triju predsedništava – Estonija-Bugarska-Austrija – te su jedan od prioriteta bugarskog predsedništva. Elektronska komunikacija, omogućavanje prekograničnih usluga, konkretno malim i srednjim preduzećima, autorska prava, e-privatnost i sajber bezbednost su neke od stavki programa o kojima će se donositi odluke. Povezivanje obrazovanja sa sticanjem „veština za budućnost” je način da Evropa postane konkurentna, fleksibilna i uspešna.

Mladi će biti u fokusu našeg delovanja. Njima smo odgovarni za put kojim vodimo Uniju. Oni su naša zajednička investicija u budućnost; njima treba dati priliku za obrazovanje i napredak. Podsticanje ranog razvoja dece, modernizacija evropskih obrazovnih sistema i planova i programa, jačanje društvene inkluzije kroz formalno i neformalno obrazovanje – neki su od zadataka koji se ne smeju odlagati. Nužno je da u eri informaciono-komunikacionih tehnologija ove tehnologije uvedemo u sve nivoe obrazovnog sistema.

Predsedavanje i EU

Savet Evropske unije je jedna od glavnih institucija Zajednice. Zajedno sa Evropskim parlamentom, Savet razmatra i usvaja zakone na osnovu predloga Evropske komisije.

Savet Evropske unije koordinira politike država članica, razvija spoljnu i bezbednosnu politiku Unije, zaključuje ugovore u ime EU sa drugim zemljama ili međunarodnim organizacijama, dok sa Evropskim parlamentom usvaja godišnji budžet EU.

Savet čini po jedan predstavnik svake od država članica – na ministarskom nivou – ministar nadležan za određenu oblast politike predstavlja svoju zemlju i zastupa je u Savetu. Savet se, u zavisnosti od pitanja koja su predmet razmatranja, sastaje u različitim formatima. Postoji 10 formata koji pokrivaju sve politike EU.

Predsedavanje Savetu Evropske unije funkcioniše po principu rotacije. Svaka država članica predsedava Savetu na period od šest meseci. Izuzetak su sastanci Saveta za spoljne poslove kojima predsedava visoka predstavnica za spoljne poslove i bezbednosnu politiku, Federika Mogerini. Kako bi se osigurao kontinuitet rada Saveta, za predsedavanje u periodu od 18 meseci su odgovorne tri države članice, poznatije kao trojka. Trojka priprema i sprovodi zajednički program. Bugarska, koja preuzima predsedavanje 1. januara 2018, deo je trojke koju osim nje čine Estonija i Austrija.

Savet Evropske unije se razlikuje od Evropskog saveta, koji čine šefovi država ili vlada svih država članica. Evropski savet definiše opšte političke smernice i prioritete EU i pruža podršku Savetu Evropske unije pri razvoju zajedničkih politika na visokom nivou.

Ugovorom iz Lisabona je uvedena institucija stalnog predsednika Evropskog saveta. Aktuelni predsednik je Donald Tusk. Njegova uloga je da teži postizanju konsenzusa između članova Evropskog saveta; da izveštava Evropski parlament o aktivnostima Evropskog saveta; kao i da predstavlja EU na međunarodnim sastancima na visokom nivou.