Srbija ima velike mogućnosti za razvoj ruralnih područja ali ima i dosta slabosti, što će biti značajna tema tokom procesa pridruživanja Evropskoj uniji, zaključak je radionice o osnaživanju aktera ruralnog razvoja, čija je završna konferencija održana u sredu u Beogradu.

Udeo poljoprivredne i proizvodnje hrane u srpskom BDP je 12%, nivo zaposlenosti u ovom sektoru je značajno iznad proseka EU, a država ostvaruje suficit u trgovini ovim proizvodima sa Evropskom unijom.

„Delegacija EU nastavlja da radi sa akterima ruralnog razvoja kako bi se ojačala konkurentnost ovih područja i kako bi se sektor poljoprivrede uspešno pripremio za pristupanje EU”, rekao je zamenik šefa Delegacije EU u Srbiji Oskar Benedikt.

Dve grupe, sastavljene od ekperata iz država članica EU, predstavnika Evropske komisije, sektora civilnog društva u Srbiji, kao i predstavnika Ministarstva poljoprivrede, posetile su 31. marta i 1. aprila neka ruralna pordučja Srbije,  a zaključke su predstavile na konferenciji.

Ruralni razvoj u Srbiji igra značajnu ulogu u usklađivanju poljoprivredne politike sa standardima EU u procesu pridruživanja i upravo zbog ovoga je Evropska komisija organizovala trodnevnu radionicu širom zemlje sa ciljem osnaživanja aktera u ruralnom razvoju.

Nakon što su posetile ruralna područja nedaleko od Užica i Kraljeva, ali i Arilje, Novu varoš i Ivanjicu, radne grupe su, zajedno sa predstavnicima iz Bosne,  Albanije i Turske, prikupile informacije o funkcionisanju privrede u ovim područjima i uočile prednosti, ali i slabosti.

Grupa koja je posetila Kraljevo i okolinu, bila je iznenađena “visokim nivoom preduzetničkih veština”, rekla je predstavnica grupe, Ursula Budzih Tabor.

„Ljudi tamo uzimaju sudbinu u svoje ruke”, rekla je ona i dodala da je, međutim, potrebno “da budu bolje povezani”, te predložila da se “pruži pomoć malim proizvođačima jer oni ne mogu da opstanu sami”.

U svim područjima koja su posećena, prepoznat je “jedan broj lidera”, kako u javnom sektoru i lokalnim udruženjima, tako i među samostalnim proizvođačima, koji su veoma aktivni i smatraju se “ključnim elementima postizanja uspeha i lokalnog razvoja”.

„Trenutak u kome je organizovan ovaj događaj podudara se sa pripremanjem operativnih programa u zemljama u regionu za IPARD, koji predstavlja osnovni istrument Komisije za pružanje finansijske pomoći zemljama proširenja u cilju jačanja poljoprivredne i ruralne ekonomije”, rekao je Benedikt.

„EU od 2007. godine pomaže Srbiji u pripremama za IPARD i podstičem ministra da ispuni rokove predviđene IPA programom za 2014.”, dodao je zvaničnik Delegacije.

Uporedo sa donetim zaključcima grupa koje su istovremeno procenjivale ruralna područja u Makedoniji i Crnoj Gori, o ovom pitanju će se razgovarati na završnoj konferenciji o osnaživanju aktera u ruralnom razvoju, zakazanoj za 8. april u Briselu.

Konferencija je organizovana u saradnji sa Stalnom radnom grupom za regionalni ruralni razvoj i Partnerstvom za revitalizaciju ruralnih područja.

Dodatne informacije.